Deset mjeseci do izbora: O obavezama Predsjedništva BiH gotovo se i ne govori, a kandidati se već utrkuju za fotelje

Početkom 2026. godine, deset mjeseci uoči Općih izbora, jasno je da aktuelno Predsjedništvo BiH rijetko djeluje jedinstveno. U tri godine mandata održano je 27 redovnih i 162 vanredne sjednice, dok je niz političkih obećanja ostao neispunjen. Umjesto prilike za rezultate, mjeseci pred izbore sve više liče na početak kampanje, više se govori o imenima, a manje o programima.

Bez zvanične potvrde Denisa Bećirovića, iz Trojke stižu poruke da će upravo on ponovo biti kandidat za člana Predsjedništva BiH.

"Koliko sam vidio i politička stranka Fuada Kasumovića je već podržala, i poruke koje dolaze iz Naroda i pravde i iz Naše stranke su zapravo podrška Denisu Bećiroviću i mislim da će to u konačnici biti naš kandidat", kaže Belmin Zukan iz SDP-a.

Čeka se odluka Glavnog odbora, dok će i SDA tek odlučivati o kandidaturi. U javnosti se, ipak, spekuliše da bi protiv Bećirovića ponovo mogao Bakir Izetbegović, ali se spominje i Sebija Izetbegović. O kandidaturi Rame Isaka će odlučivati i Snaga naroda, dok je Stranka za BiH već potvrdila Semira Efendića, koji je prošli put bio uz Bećirovića, a sada djelovanje Trojke ključni razlog za vlastitog kandidata.

"Ako Denis Bećirović ostane i dalje član Predsjedništva i nakon 2026. godine i bude ponovo izabran da time ostaju i stranke Trojke na vlasti na državnom nivou. Općepoznato je kako imamo stav kao Stranka za Bosnu i Hercegovinu prema radu i političkom djelovanju stranaka Trojke na državnom nivou i za nas je to nedopustivo", ističe Džemal Smajić iz Stranke za BiH.

Izbor za člana Predsjedništva BiH, po svemu sudeći, bit će neizvjesniji nego 2022. godine. Ovlaštenja ove institucije jasno su propisana Ustavom BiH i poslovnikom, od vođenja vanjske politike do imenovanja mandatara Vijeća ministara, pa se upravo ova trka smatra ključnom za buduće formiranje vlasti.

"Ta tri člana Predsjedništva, podsjećam, imenuju mandatara, odnosno predsjedavajućeg Vijeća ministara Bosne i Hercegovine i od toga će zapravo zavisiti nastavak konstituisanja državne vlasti", smatra Dženan Đonlagić iz DF-a.

Demokratska fronta već je predstavila kandidata za člana Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda – Slavena Kovačevića. U HDZ-u BiH oštre reakcije, uz poruku da je riječ o neustavnoj politici, dok ime njihovog kandidata još nije potvrđeno.

"To je politika koja nasilno pokušava mijenjati konstituciju države, Ustav i pri tom zloupotrebljava sve što se da zloupotrijebit. HDZ se još nije usuglasi", ističe Zdenko Ćosić iz HDZ-a BiH.

U toj stranci u javnosti se kao moguća imena spominju državna zastupnica, Darjana Filipović, ali i predsjedavajuća Vijeća ministara Borjana Krišto, dok kandidat tzv. hrvatske petorke još nije poznat, ali se nagađa da bi mogao biti nestranački.

Ime još nije ozvaničio ni SNSD, a u opoziciji se kao potencijalni kandidat za člana Predsjedništva BiH spominje Nebojša Vukanović, uz mogućnost dogovora s drugim strankama, zbog kandiature za predsjednika entiteta, gdje se navode Blanuša i Stanivuković.

"Oni sada trenutno u narodu imaju najveće povjerenje. Svih ovih prethodnih godina kad smo pravili neke druge kalkulacije u zavisnosti ko ima najveće članstvo ili ko je najstarija stranka da smo zapravo griješili u izborima. Naravno, treba razgovarati sa drugim opozicionim strankama", kaže Zagorka Grahovac iz Liste za pravdu i red.

O kandidatima se govori mjesecima unaprijed, dok se o obavezama Predsjedništva govori znatno tiše. Za tri godine mandata održano je ukupno 189 sjednica, bez mehanizma političke odgovornosti za neispunjena obećanja. Istovremeno, članovi Predsjedništva, uz najveći koeficijent i rast osnovice, primaju oko šest hiljada maraka mjesečno, uz plaćena putovanja, hotele i dnevnice. I zato ne čudi da je borba za ovu poziciju već počela.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad