Die Presse: Da li se odlaskom Christiana Schmidta završava era UN-ovih nadzornika u Bosni?

Piše: Thomas Roser, dopisnik lista Die Presse

Beograd/Sarajevo. Čini se da se odlazeći međunarodni arbitar u višenacionalnoj državi Bosni i Hercegovini nalazi pred važnom provjerom. Postupak izbora njegovog nasljednika već je pokrenut, izjavio je Christian Schmidt, visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu, u nedavnom intervjuu za magazin Ujedinjenih naroda: „Očekujem da ću s dužnosti otići u junu.“

Vrijeme je za „novi početak“, objasnio je Schmidt za austrijski vanjskopolitički časopis Cercle Diplomatique, govoreći o tome zašto želi završiti svoj petogodišnji mandat na čelu OHR-a. Ipak, moguće je da će 68-godišnjak morati ostati na funkciji duže nego što bi želio. Ali postavlja se pitanje: da li je Bosni i Hercegovini uopšte još potreban takav vrhovni međunarodni arbitar?

Rasprava nakon Schmidtovog odlaska možda se neće svoditi samo na pitanje ko će ubuduće voditi OHR, nego i na mnogo šire pitanje — da li uopšte treba zadržati instituciju međunarodnog nadzora nad Bosnom i Hercegovinom, uspostavljenu prije gotovo 30 godina. Upravo tako dilemu postavlja i bosanski servis Radija Slobodna Evropa: „Treba li se i dalje držati modela međunarodnog upravljanja starog 30 godina?“

Funkcija visokog predstavnika kao „mrtav konj“

Od završetka rata u Bosni i Hercegovini 1995. godine, visoki predstavnik ima mandat Ujedinjenih naroda da nadgleda provedbu Dejtonskog mirovnog sporazuma. Imenuje ga Vijeće za provedbu mira, u kojem učestvuje više od 50 država, a šef OHR-a raspolaže širokim ovlaštenjima: može nametati zakone i smjenjivati izabrane ili imenovane zvaničnike.

Međutim, ta ovlaštenja postoje uglavnom na papiru ako iza njih ne stoje diplomatski pritisak međunarodne zajednice i stvarna politička moć da se nametnute odluke provedu. Upravo uz poruku da ne može ostati na funkciji ako ne dobije sredstva i podršku za rad, bivši visoki predstavnik Miroslav Lajčák napustio je OHR 2007. godine.

To ga, međutim, nije spriječilo da kasnije nastavi diplomatsku karijeru — najprije kao izaslanik Evropske unije za Srbiju, a potom i kao specijalni predstavnik Ujedinjenih naroda u dijalogu o Kosovu.

Da li će, uprkos svemu, navodno „mrtvi konj“ zvani OHR još jednom biti osedlan? Ukidanje te funkcije, koja je nakon rata zamišljena kao privremeno rješenje, sve glasnije ne traže samo Kina i Rusija. I ugledni hrvatski, srpski, ali i nezavisni analitičari već godinama tvrde da je, nekoliko decenija nakon rata, došlo vrijeme da građani Bosne i Hercegovine, kao i sama država, samostalno odlučuju o svojoj sudbini.

„Kritike na njegov račun su opravdane“

Ipak, u ovom trenutku čini se da među političarima u Bosni i Hercegovini nedostaje previše političke volje i sposobnosti za kompromis da bi se OHR mogao jednostavno ukinuti. Riječ je o političarima koji se često doživljavaju kao problematični, ali koji su istovremeno veoma vješti u održavanju postojećeg sistema.

Centrifugalne sile i dalje razdiru višenacionalnu državu. Tome doprinose i beskrajni ustavni sporovi, kao i ponavljajuće se prijetnje secesijom iz Republike Srpske. Zbog toga većina bošnjačkih i hrvatskih političara smatra da je očuvanje OHR-a svojevrsno životno osiguranje za Dejtonski mirovni sporazum.

Prema medijskim izvještajima, Sjedinjene Američke Države — kao i u vrijeme Schmidtovog dolaska na funkciju — već vode prve razgovore o budućim ovlaštenjima i odgovornostima šefa OHR-a. S druge strane, među evropskim partnerima primjetan je određeni zamor i otrežnjenje.

I kao što je to često bio slučaj i ranije, čini se da se sada traži uobičajeni „krivac“. Međutim, kritike na Schmidtov račun djelimično su opravdane. Lokalni političari i međunarodni zvaničnici ne bi se smjeli udruživati samo kako bi svu krivicu prebacili na njega, komentarisao je, između ostalih, portal Balkan Insight.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad