Direktor Agencije za sigurnost hrane BiH o zabrani uvoza mesa iz J. Amerike: Ako ovako nastavimo postat ćemo vegetarijanci

Tanković je na početku razgovora pojasnio razliku između zabrane uvoza novih pošiljki goveđeg mesa i onih pošiljki koje su već u tranzitu ili su stigle u BiH.

"Iskren da budem za zabranu sam saznao iz medija i zajedno s kolegama sam je prokomentarisao. Na osnovu čega je donesena, zaista ne znam. Vjerovatno postoji neki razlog, ali nama on nije bio poznat. Kao najautoritativnijoj instituciji u Bosni i Hercegovini vezanoj za sigurnost hrane, takva vrsta obavijesti nam nije dostavljena. Zato smo sebi dali za pravo da analiziramo dokument. Ono što nam je zapalo za oko jeste nelogičnost da je zabrana donesena na osnovu određenih laboratorijskih nalaza, ali da pošiljke koje su već krenule iz Južne Amerike mogu dospjeti u Bosnu i Hercegovinu", kazao je Tanković dodajući da se tu pojavljuje određena nelogičnost:

"Generalno govoreći, Bosna i Hercegovina oko 20 posto mesa proizvodi za vlastite potrebe, dok 80 posto uvozi. Ako bismo zabranili uvoz, za dva do tri mjeseca svi bismo postali vegetarijanci. Nije problem u Južnoj Americi niti u drugim zemljama iz kojih uvozimo, problem je u nama, jer nismo poljoprivredu postavili na prave noge, usmjerili sredstva na pravi način, napravili strategiju gdje će se naš proizvođač osjećati sigurno kada proizvede svoj proizvod, kada dobije poticaj u državi i kada klasira taj proizvod koji je zdravstveno ispravan. On će biti zadovoljan i u suštini njemu će biti svejedno da li uvozimo", naveo je Tanković.

O proceduri kontrolisanja pošiljki

Zatim je u kontekstu toga kazao da kada proizvođač proizvede zdravstveno ispravan proizvod i dobije adekvatnu podršku države onda mu uvoz neće predstavljati problem.

"Iskoristit ću priliku da citiram profesora doktora Jasmina Karizbegovića, koji je na konferenciji u Mostaru povodom Svjetskog dana sigurnosti hrane rekao da moramo prestati s fazom socijalnih davanja i krenuti u ozbiljna kapitalna ulaganja u domaću proizvodnju. Tada će tržište samo funkcionisati", kazao je.

O kontrolisanju pošiljki iz Južne Amerike u konkretnom slučaju nije mogao govoriti jer, kako kaže, nema informacije. Međutim, dodao je da je procedura generalno sasvim jasna.

"Prilikom svakog uvoza mesa ili proizvoda životinjskog porijekla, prva kontrola se obavlja na graničnom prijelazu, gdje granični veterinarski inspektor pregleda pošiljku, dokumentaciju i certifikate. Utvrđuje se identitet robe i njeno porijeklo, a certifikat garantuje da je roba proizvedena u skladu sa svim propisanim standardima. Inspektor može uzeti uzorke za mikrobiološke, fizičko-hemijske i druge analize. Ako postoji sumnja, roba se stavlja u karantin i ne može se plasirati na tržište. Tako funkcioniše i Evropska unija – ako se utvrdi problem u jednoj pošiljci, ona se povlači ili uništava, ali se ne zabranjuje uvoz iz cijele zemlje. Kada je riječ o zabrani kompletnog uvoza, ona se obično uvodi samo u slučaju pojave zaraznih bolesti koje predstavljaju ozbiljan rizik za zdravlje ljudi i životinja i tada se zabrana odnosi na cijeli region, u skladu s praksom Evropske unije. Tako da, u suštini, ako postoji neka sumnja, takva roba bi se trebala staviti pod neku vrstu karantina i ne bi se smjela plasirati na tržište. Tako radi Evropska unija. Prije dva-tri mjeseca bila je pošiljka peradi koja je išla iz Bosne i Hercegovine prema Evropskoj uniji, koja je vraćena zbog mikrobiološke određene neispravnosti. Međutim, cijela zemlja nije zabranjena, nego je samo ta pošiljka uništena i stavljena pod kontrolu kako bi se spriječilo da dospije na trpeze građana koji konzumiraju tu hranu", pojasnio je naš sagovornik.

Kazao je da praksa kaže da se zabrana na uvoz stavlja ukoliko se pojavi određena zarazna bolest koja se nalazi na listi bolesti koje mogu ugroziti značajno zdravlje ljudi i životinja.

"Međutim, tu zabranu može pratiti čitav region. Definitivno, Bosna i Hercegovina ne može biti sama u jednom procesu. To bi bila zabrana Evropske unije. Jednostavno, takva roba ne može doći do Evropske unije. Znači, ako nešto nije u redu, tada se zabranjuje generalno. Međutim, pojedinačne pošiljke dođu kod pojedinačnog uvoznika. Ukoliko se utvrdi da nešto nije u redu, taj uvoznik postaje, kako bih rekao, na crvenoj listi. Njegovih narednih deset pošiljki se kontroliše. On i dalje može da uvozi, ali roba ne može na tržište dok se ne dobije usklađen laboratorijski nalaz", kazao je Tanković.

Kakva je saradnja sa Kancelarijom za veterinarstvo?

Interesovalo nas je kako objašnjava činjenicu da je za zabranu uvoza goveđeg mesa iz cijelih zemalja saznao putem medija te da li to znači da nemaju baš dobru komunikaciju sa Kancelarijom za veterinarstvo?

"Koordinacija mora postojati. Sigurnost hrane je zajednička odgovornost i ne postoji jedna institucija koja može sama nositi cijeli sistem. Zabrinjava činjenica da dvije važne institucije na državnom nivou nemaju koordinaciju, jer to stvara konfuziju i strah kod građana. Mi nismo kontrolni organ, već dajemo naučna mišljenja i donosimo propise. Međutim, mi smo kontakt-tačka za incidentne situacije u Evropskoj uniji i te informacije odmah prosljeđujemo nadležnim inspekcijskim organima. Saradnja s inspekcijama u Federaciji BiH, Republici Srpskoj i Brčko distriktu je dobra i uvijek dobijamo povratne informacije. Inspektora nema dovoljno, ali sistem se ne može bazirati isključivo na represiji. Najveća odgovornost je na subjektima u poslovanju s hranom – proizvođačima, prerađivačima, distributerima. Kada oni poštuju propise, inspektori mogu djelovati više savjetodavno nego represivno", dodao je.

Naveo je i činjenicu da inspektora nema dovoljno.

"Inspektora nema dovoljno, odmah da vam kažem. Međutim, ne možete ni čitav državni aparat formirati na stotinama inspektora koji će kontrolisati svaki potez subjekta u poslovanju s hranom. I opet se vraćam: 'Sigurnost hrane i naša zajednička odgovornost', a najveća odgovornost pripada subjektima u poslovanju s hranom. Znači, oni koji proizvode hranu, prerađuju je, skladište je, distribuiraju – oni su ti koji su najviše odgovorni za sigurnost hrane. I onda, kada oni poštuju sve propisane mjere, onda je lako inspektoru da vrši nadzor. Čak i da više ne bude represivan, nego da više bude korektivan organ koji će svojim savjetodavnim djelovanjem doprinijeti da ti subjekti u poslovanju s hranom budu još bolji", smatra Tanković.

Dalje je rekao nešto više o aflatoksinima koji predstavljaju ozbiljan rizik, ali i o preventivnim mjerama.

"Trenutno, aflatoksin M1 je vrlo kancerogena supstanca, mikotoksin koji se nalazi u mlijeku, a prethodno se nalazi u obliku aflatoksina B1 u stočnoj hrani. On se metabolizira u životinji i prelazi u mlijeko, koje je, kao što sam rekao, kancerogeno. Dozvoljeni limiti za aflatoksin M1 su jako niski. Međutim, u Srbiji konkretno imamo problem gdje je pet puta više dozvoljena vrijednost. Nekoliko pošiljki nam je vraćano, odnosno mi smo zaustavili na granici, zato što smo našli povišene vrijednosti aflatoksina B1. I iz tog razloga, u mojoj službi radimo na jednoj analizi. Kada je napravimo i kada vidimo da li postoji rizik od takvih vrsta roba, poslat ćemo dopise nadležnim inspekcijskim organima, svim organima koji su zaduženi za hranu, eventualno kako bi se pojačale kontrole i možda učestalije uzorkovanje određenih roba za koje bi mogla postojati mogućnost da sadrže aflatoksin B1. Mada, evo opet kažem, i uprkos tim nekim saznanjima nije napravljena nekakva zabrana uvoza, tako da treba konkretno raditi, obezbijediti validne rezultate i na osnovu tih rezultata poduzimati akciju", istakao je Tanković.

Govorio je i o tome šta predstavlja najveći izazov prilikom usklađivanja sistema s evropskim standardima.

"Ako ćemo se vratiti na početak, mi s propisima, donošenjem propisa gradimo ovu državu. Omogućujemo da jedemo sigurno, ali isto tako omogućujemo da proizvođači proizvode na određeni način. To nisu samo tehnički propisi – pesticidi, kontaminanti, aditivi i tako dalje. Tu ima masa propisa. Evropska unija godinama u izvještajima o napretku sugeriše da moramo napraviti iskorak u jačanju službenih kontrola, jačanju laboratorijskih kapaciteta i donošenju legislative. Dobro je što imamo ovoliki broj laboratorija u BiH, možda ih je i pedesetak, koje se bave kontrolom. Međutim, kada pogledate, dosta toga moramo da radimo bolje. Iz istog razloga je lijepo investirati u naše laboratorije u BiH i da država shvati da je to naš najjači alat da bismo utvrdili da li nešto nije u redu ili jeste u redu. Kad ste pokriveni na taj način, onda s velikom sigurnošću možemo znati da je ono što jedemo ispravno", rekao je.

Kako bi se mogla unaprijediti sigurnost hrane?

Za razliku od inspektora, Tanković dodaje da laboratorija ima dovoljno i da su dobre kvalitete.

"Treba, iz istog razloga, i to je jedna od preporuka Evropske unije, da se formira mreža referentnih laboratorija Bosne i Hercegovine. Pozivamo da se okupimo, da se sjedne za sto, da se vidi koje su to metode koje bi trebalo razvijati, odnosno koje metode razvijati da bi jedna ili druga laboratorija mogla razviti neku metodu, tako da bismo imali pokrivenost u čitavoj Bosni i Hercegovini. Što se tiče inspektora, da se ne razumijemo pogrešno: njih je malo, međutim ti ljudi rade lavovski posao. Većinu inspektora poznajemo, pogotovo veterinarskih inspektora za hranu, i ovom prilikom želim da kažem da njihov posao stvarno nije lagan i da, zahvaljujući njima, znamo da je hrana koju jedemo sigurna", konstatovao je Tanković.

S obzirom na to da je evidentno da koordinacija Agencije za sigurnost hrane BiH i Kancelarije za veterinarstvo nije na zavidnom nivou, pitali smo Tankovića kakva je saradnja sa nadležnim ministarstvom?

"Da, konkretno u ovom slučaju to smo saznali iz medija. Ali da ne kažem da kompletnu saradnju treba bazirati na tom jednom usamljenom slučaju – ima jako dobre saradnje. Jako puno nadležnih organa ima u BiH: nije samo Ministarstvo vanjskih trgovinskih i ekonomskih odnosa, Ured za veterinarstvo, nego i inspekcijski organi, nadležni organi entitetske poljoprivrede, zaštite okoliša, trgovine i tako dalje. Mi nastojimo graditi te odnose najbolje što možemo. Uloga svih nas ne treba se vezati za ime čovjeka koji je na toj poziciji. Mi jednostavno trebamo svi dati maksimum da bismo u BiH doveli sistem na jedan nivo. Kada je objavljena ta vijest bio sam s porodicom, s komšijama, oni znaju šta radim, pitaju me šta se dešava, gdje je to, ko je to, šta da jedemo, šta da ne jedemo. Malo je konfuzno, i vjerujem da je prilično zastrašujuće. Mislim da je prava adresa Kancelarija za veterinarstvo – oni će najbolje odgovoriti zašto je to napravljeno. Ja se ograđujem jer možda neke stvari ne znam. Možda ima nešto što je stvarno alarmantno i zbog čega mi nismo znali", naglasio je Tanković.

Naveo je i šta bi mogli biti prioriteti za unapređenja sistema sigurnosti hrane u BiH, a sve kako bi se ovakve situacije izbjegle ili brže rješavale, naravno, koordinirano.

"Saradnja znači shvatiti da je ovo naša država i da je pravimo kako treba da bude. Trebamo praviti planove – komandovanje, izvještavanje, dijeljenje mišljenja. Imam osjećaj da smo previše sujetni: svako misli 'ja najbolje znam', 'ja radim 25 godina u administraciji'… Uvijek nastojim da se posavjetujem s kolegom, da ga pitam za drugo mišljenje, da vidim šta je najbolje. U tom smislu treba da radimo: jačanje laboratorijskih kapaciteta, jačanje inspekcijskog aparata, jačanje državnog aparata u smislu kontrola. Ali isto tako i velika pomoć države, ciljana pomoć našim proizvođačima, kako bi oni mogli proizvoditi ono što je ekvivalentno proizvodima u Evropskoj uniji – što ja vjerujem da jeste – ali u količinama koje će biti ekvivalentne. I onda, vjerujte, kada proizvođač zna da je za to nagrađen od potrošača i od države, onda se mi ne trebamo sekirati da li se uvozi. Na kraju krajeva, svaka zemlja mora da uvozi. Mi prema ugovoru o stabilizaciji i pridruživanju moramo da uvozimo, da trgujemo jedni s drugima, naravno uz ograničenje da ne ugrozimo zdravlje ljudi, ali nikako da radimo štetu onom drugom zbog nečega", zaključio je, između ostalog, Tanković.

Vrijedi napomenuti da smo u emisiju pozvali i predstavnike Kancelarije za veterinarstvo BiH, koja je donijela spornu uredbu, ali do ovog trenutka nismo dobili njihov pristanak za gostovanje.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad