Bosna i Hercegovina suočava se s velikim sigurnosnim i humanitarnim izazovima izazvanim masovnim migracijama. Povećalo je to i krivična djela trgovine ljudima za 50 posto u odnosu na prošlu godinu. Djeca su najčešće žrtve u svrhu prisilnog rada, prosjačenja, seksualnog zlostavljanja. Procesuiranja počinioca ovakvih krivičnih djela u BiH tokom prošle godine je bilo. No, nedovoljno, poručuju stručnjaci.

Trideset osuđujućih presuda protiv 30 lica je broj od prošle godine koliko je na Sudu BiH procesuirano krivičnih dijela vezanih za trgovinu ljudima.

Kaznena politika prema osobama koja čine ova krivična dijela je blaga, smatraju stručnjaci. No, ni više kazne neće u velikom mjeri spriječiti bavljenje tim vidom kriminala. Prevencija je, kažu, ključna.

“Te osobe odleže jednu kaznu koju odredi sud i mislim da je to nedovoljno i da bi se moralo raditi na njihovoj socijalizaciji. Ne da se oni samo smjeste u kazneno popravnu ustanovu, nego da se pokuša s njima raditi u smislu da se njima pronađu drugi načini egzistencije pored kazneno popravne ustanove, jer oni su naučili samo to da rade, oni se vraćaju tome“, komentarisao je Nedžad Korajlić sa Fakulteta za kriminologiju UNSA.

A pored prevencije mora se raditi i na preventivno represivnim mjerama, smatra Korajlić. Posebno zbog aktuelnih migracijskih tokova.

“Nedovoljno radimo na samoj kontroli ulaska osoba bez identiteta ili sa lažnim identitetom, osoba maloljetnika bez pratnje, onda u tim kampovima gdje se mora posvetiti više pažnje djeci, edukacija, uključivanje u društvo. Naravno tu se maksimalno trebamo posvetiti tome da u tim centrima, u tim programima budu pedagozi, sociolozi, psiholozi, kriminolozi“, istakao je Korajlić.

Od oko 75 hiljada migranata koji su prošli ili ostali u BiH, 1.300 je bilo djece bez pratnje roditelja. Trenutno je oko 500 maloljetnika smješteno u privremene centre širom BiH.

“Više od hiljadu djece migranata i izbjeglica upisana su u javne škole, odnosno državne u USK i KS od februara 2019. I više od 4.000 djece ostvarilo je pristup aktivnostima organizovanim kroz neformalno obrazovanje“, kazala je Ekaterina Dorodonova, zamjenica šefa Delegacije EU u BiH.

Izboriti se sa ovim vidom organizovanog kriminala može se samo zajedno, poruke su iz Evropske unije. Potrebna je zajednička strategija koja je u fazi izrade.

“Jedan od glavnih prioriteta koje smo predvidjeli je ocjena postojećeg zakonodavnog okvira koji je utvrđen u direktivi za borbu protiv trgovine ljudima. Da vidimo da li je on još uvijek adekvatan i da vidimo nakon toga uočene nedostatke. Kako naći vrijeme za to i na temelju te evaluacije koju ćemo provesti koja bi trebala biti okončana početkom 2022. onda ćemo razmotriti moguću izmjenu direktive koja bi uslijedila nešto kasnije tokom te godine“, istakla je Alexandra Antoniadis, generalna direkcija za migracije (EK).

Za ovaj devastirajući problem za pojedinca, ali i društvo, potreban je koordinisan napor i veće ulaganje uključenih aktera. No, jako je važna i uključenost lokalne zajednice i šire javnosti, kako bi se kvalitetnije, spremnije i dugoročnije adresirao ovaj problem.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad