Fondacija "Infohouse" iz Sarajeva i Udruženje građana "Budućnost" iz Modriče predstavili su danas u Sarajevu projekt "Ekonomske i socijalne prilike ka neovisnosti žena, žrtava nasilja u porodici". Projekt je financijski podržan od Europske unije, a svrha mu je doprinijeti eliminaciji nasilja i diskriminacije žena žrtava nasilja promicanjem njihovih ekonomskih i socijalnih prava.

Opći cilj projekta je doprinijeti eliminaciji nasilja i diskriminacije žena, žrtava nasilja, kao jedne od najranjivijih skupina promicanjem njihovih ekonomskih, ali i socijalnih prava, rečeno je na konferenciji za novinare.

U narednih 36 mjeseci koliko će trajati projekt, 40 žena žrtava nasilja bit će podržano u razvoju njihovih ekonomskih aktivnosti samozapošljavanja.

Direktorica Agencije za ravnopravnost spolova u BiH Samra Filipović-Hadžiabdić kaže kako su napravljeni brojni koraci u posljednjih nekoliko godina kada je u pitanju zaštita žena od nasilja.

“Radili smo na usklađivanju zakonodavnog okvira s međunarodnim standardima, donošenje relevantnih strateških dokumenata, uspostavljanje multidisciplinarnog pristupa za zaštitu žrtava, servisi za žrtve nasilja. Identificirane su i određene slabosti u sustavu na kojima treba raditi”, kazala je Filipović-Hadžiabdić.

Direktorica Sigurne kuće “Modriča” Biljana Đukić ističe da je nasilje nad ženama najviše prisutno u ruralnim područjima, a da žene rijetko imaju svijest o tome da je riječ o nasilju.

“Kada je žena ohrabrena da nešto učini, odnosno da izađe iz kruga nasilja, onda se suočava s time da nema alternativu, odnosno da nema perspektivu”, mišljenja je Đukić.

Navodi da je ekonomska ovisnost osnova koja pogoršava sve druge oblike nasilja i vrlo često čini ženu taocem nasilnika.

“Shodno tome, žene iz skloništa uglavnom nemaju drugog izbora nego vratiti se u svoje domove odakle su ranije pobjegle, pa se fizičko i ekonomsko nasilje nad njima nastavlja. Ekonomsko nasilje nad ženama i dalje je skrivena kategorija rodno zasnovanog nasilja. Ovim projektom se direktno doprinosi borbi protiv rodno zasnovanog nasilja i rješavanju pitanja vezanih za nezaposlenost i ekonomsku ovisnost žena žrtava nasilja”, kazala je Đukić.

Direktorica UG “Budućnost” Jelena Mišić zaključuje da jedino zajedničkim djelovanjem možemo poboljšati uvjete života žena žrtava nasilja i dati im priliku da započnu novi život bez nasilja, naglasivši stoga zahvalnost Europskoj uniji na finansijskoj pomoći koju pružaju ženama u BiH.

Direktorica Fondacije “Infohouse” Dženana Alađuz istakla je da je ta fondacija zahvalna Europskoj uniji što su dobili priliku da osim osiguravanja malih grantova za poslovno osamostaljivanje 40 žena zagovaraju za promjene u zakonskoj regulativi kako bi osigurali veće poštivanje prava žena.

Statistike pokazuju da je svaka peta žena u BiH iskusila neki oblik nasilja od partnera, a samo je 5,5 posto njih potražilo pomoć nadležnih institucija.

Prema podacima iz osam sigurnih kuća u BiH, žene koje trpe nasilje pretežno dolaze iz porodica koje imaju niska primanja i nedovoljno su obrazovane, te samim time imaju i manje prilika za zaposlenje, stava su govornici konferencije.

Kroz projekt “Ekonomske i socijalne prilike ka neovisnosti žena, žrtava nasilja u porodici”, koji financira Europska unija, u narednom periodu osigurat će se potpora i mentorstvo ženama žrtvama nasilja u pokušaju da ostvare financijsku neovisnost.

“Kroz projekt će se nastojati ostvariti suradnja sa državnim institucijama, lokalnim kompanijama, policijskim stanicama te medijima u cilju postizanja većeg efekta projekta. Svi koji mogu osnažiti žene da prekinu krug nasilja i postanu neovisne iznimno su važni partneri i na takvoj suradnji će Fondacija “Infohouse” i UG “Budućnost” maksimalno insistirati”, rečeno je na konferenciji.

Pandemija korona virusa dodatno je pogoršala situaciju, s obzirom na činjenicu da se prema informacijama sigurnih kuća broj poziva na SOS telefone povećao za 20 posto.

Govornice su kazale da duboko ukorijenjeni patrijarhat i tradicionalizam u bh. društvu ograničavaju žene da se bore za sebe i svoja prava te i s ekonomske strane gledišta postanu zemljoposjednice i/ili voditeljice kućnog biznisa.

Također, statistika sigurnih kuća u BiH pokazuje da žene žrtve nasilja, koje bježe od nasilnika, dolaze iz porodica s niskim prihodima i nedovoljno su obrazovane, a samim tim i bez mogućnosti zaposlenja.