Danas je Dan državnosti Bosne i Hercegovine. 25. novembra 1943. godine, na prvom zasjedanju ZAVNOBiH-a u Mrkonjić Gradu usvojena je Rezolucija ZAVNOBiH-a, u kojoj je navedeno da “Bosna i Hercegovina nije ni srpska, ni hrvatska, ni muslimanska, nego jednako i hrvatska i muslimanska i srpska, zbratimljena zajednica svih ravnopravnih naroda”. Koje vrijednosti ostavlja starija generacija antifašista, te šta je mladima Dan državnosti, za "Novi dan" govore Sead Đulić, predsjednik SABNOR-a BiH, Adi Selman, aktivista pokreta "Karton revolucija" i Melani Isović, novinarka iz Banjaluke.
Gospodine Đuliću, obilježja Mrkonjić Grada, te plakat podrške Aleksandru Vučiću istaknuti su na ulasku u Mrkonjić Grad. U srcu opštine istorijska građevina, zgrada prvog zasjedanja ZAVNOBIH-a, Svakog 25.novembra u Mrkonjić Gradu mogle su se čuti antifašističke pjesme za obilježavanje praznika koji je jednima Dan državnosti, drugima istorijski datum. Ove godine skupovi su zabranjeni. Kako to komentarišete?
“Predsjednik RS (op. autora Milorad Dodik)na X platformi pisao je tekst gdje je omaložavao ZAVNOBiH kao skup zabludjelih komunista i sve one koji baštine to. Tu se naslutilo da će doći do ovoga. Ta vlast je u paničnom strah jer se boje ZAVNOBiH-a, jer je ZAVNOBiH jedan od temelja moderne BiH. Tako je bilo 1992. kada su zasjedali u Mrkonjić Gradu kada su poništili zaključke ZAVNOBiH-a. Ovo je očajnički pokušaj u secesionističkoj politici te vlasti. Zabranti okupljanje antifašista dokazuje da se taj svrstava na drugu stranu a to je fašista. Tako su otkrili svoje prave lice. U Dejtonu jasno piše da sev ono što se nismo dogovorili i nemamo zakonska rješenja, važe zakoni naslijeđeni prije Dejtona”, kaže Đulić i dodaje da se ZAVNOBiH mora živjeti 365 dana.
Melani, i u Banjaluci su zabranjeni skupovi povodom Dana državnosti. Na kakve reakcije je naišla ta odluka? Kako je Vi, kao neko ko živi u Banjaluci, komentarišete?
“Šta reći za MUP RS. Zabrana skupa je očekivan. Ljudi u Banjaluci tome ne pridaju niakakv značaj. Kao da je to nešto nebitno, što je strašno.”
Adi, vi ste neko ko se trudi da spaja mlade širom BiH, da akcenat stavlja na naše sličnostiu a ne na razlike… odmaže li vam ovakva atmosfera i ovakve policijske ili političke odluke?
“Treba gledati u budućnost. Kao mladu osobu iz Tuzle ili Lopara, malo šta razdvaja. Mnogo više stvari imamo koje nas spajaju. Ovakve odluke političara su dokaz da oni gube. Mladi žele da gledaju u budućnost i da se Dan državnosti ne svodi na mahanje zastavama u FBiH ili zabrane u RS. Želimo državu koja će poštovati ljudska prava i osigurati prava svih nas.”
Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine, zasjedalo je 25.novembra 1943.godine prvi put u Mrkonjić Gradu. Bio je to najviši politički i zakonodavni organ Federalne Države Bosne i Hercegovine. Predsjedavao mu je Vojislav Kecmanović, prvi potpredsjednik bio je Avdo Humo, ostali Aleksandar Preka i Đuro Pucar. Tadašnja usvojena Rezolucija i Proglas narodima BIH, pamte se i danas po onoj poznatoj: “BiH nije ni srpska, ni hrvatska, ni muslimanska, nego i srpska i muslimanska i hrvatska, zbratimljena zajednica svih ravnopravnih naroda”.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare