Pravoslavni vjernici obilježavaju praznik Sv. Đorđa, u narodu poznatiji kao Đurđevdan. Ovaj praznik prihvatili su i Romi za koje je ovo jedan od najznačajnijih praznika.

Đurđevdan Romi slave kao dolazak proljeća i odlazak zime. Nekada je Đurđevdan označavao kraj hladnih dana i bio znak za Rome da krenu na daleki put.

“Ovo je danas naš praznik Đurđevdan i pretežno u sklopu prijatelja, porodice i familije se obilježava današnji dan. Pretežno se ide na omahu, bere se cvijeće, ide se na potok, voda se donese pa se tom vodom umije ujutro. Jaje koje smo dobili od Uskrsa ostavimo u ovu posudu. Crveno jaje, znak ljubavi, života i zdravlja. Ovom se vodom ujutro umijemo da budemo sretni, zdravi, živi i da nam dadne Bog zdravlja i nafake. Romi čitavu godinu štede da bi taj dan malo bolji ručak napravili sa svojom familijom i komšijama, grehota je da imate na stolu vi dobar ručak, a da je komšija gladan”, kazao nam je Kasim Zahirović.

Danas je to praznik sreće i veselja kojem se posebno raduju djeca. Cvijeće simbolizuje plodnost i rađanje, voda brisanje grijeha i novi početak, a vatra bolje dane.

Zbog pandemije koronavirusa i zabrane okupljanja u većem broju, Đurđevdan se ove godine obilježava nešto skromnije, ali se tradicija u porodici Zahirović ipak nastavlja.

“Obično se jede janjetina, ali ovo je vatra jutrošnja koja se loži da bi u zdravlju, sreći i veselju bili. Vatra je za jagnjetinu, za ražanj se priprema. Ove godine nismo ražanj pripremili zbog situacije kakva jeste. Ne smijemo puno okupljanja, ne smijemo ništa da radimo. Ovo će biti samo uža porodica i samo da ne bi bilo da se ne održi tradicionalni praznik Đurđevdan”, navela je Džemila Zahirović.

Njen suprug je dodao da unazad nekoliko godina svaka kuća je bila puna uz  jagnje i muziku.

“Narod je imao više novca u džepu, međutim, dosta je Roma nezaposlenih, nemaju stalna primanja, tako da je to sve iz godine u godinu manje. Sada je kako je ko u mogućnosti. Željeli bismo da to bude kao što je nekada bilo – svega na stolu”, kazao je Kasim Zahirović.