Za osam dana kada izmjene Krivičnog zakona stupe na snagu, odnosno budu zvanično objavljene u službenom listu "svako ko javno podstrekne na nasilje ili mržnju usmjerenu protiv skupine osoba ili člana skupine određene s obzirom na rasu, boju kože, vjeroispovijest, porijeklo ili nacionalnu ili etničku pripadnost kaznit će se kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine”.

Ko javno odobri, porekne, grubo umanji ili pokuša opravdati zločin genocida, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin utvrđen pravomoćnom presudom kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

Ako je kazneno djelo počinjeno na način kojim se može poremetiti javni red i mir ili je prijeteće, počinitelj će se kazniti kaznom zatvora od najmanje tri godine.

Ko dodijeli priznanje, nagradu, spomenicu, bilo kakav podsjetnik ili bilo kakvu privilegiju ili slično osobi osuđenoj pravomoćnom presudom za genocid, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin, ili imenuje javni objekt kao što je ulica, trg, park, most, institucija, ustanova, općina ili grad, naselje i naseljeno mjesto, ili slično, ili registrira naziv po ili prema osobi osuđenoj pravomoćnom presudom za genocid, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin, ili bilo na koji način veliča osobu osuđenu pravomoćnom presudom za genocid, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin, kaznit će se kaznom zatvora od najmanje tri godine.

– Počinitelj kaznenog djela koji je uz to dužnosnik ili odgovorna osoba ili zaposlenik u instituciji vlasti ili bilo kojem organu koji se financira putem javnog proračuna, kaznit će se kaznom zatvora od najmanje tri godine.

Ili prevedeno, za negiranja genocida, negiranja presuda ratnog zločina Međunarodnog i domaćih sudova i javnog ispoljavanja govora mržnje, prijetnji, veličanja presuđnih ratnih zločinaca idete u zatvor.

Ovaj put Tužilaštvo BiH reagiralo je iznenađujuće brzo. Pa su tako u saopštenju za javnost po objavi odluke Visokog predstavnika naveli kako će u Tužilaštvu biti formiran predmet u okviru kojeg će se pratiti sve objave i javno iznošenje stavova pojedinaca, grupa ili udruženja u kojima se negira genocid, zločini protiv čovječnosti i ratni zločini u Bosni i Hercegovini ili kako su naveli.

“Prikupljanje materijala vršit će se u saradnji sa partnerskim policijskim i sigurnosnim agencijama, a radi postupanja Tužilaštva BiH i partnerskih institucija u okviru zakonskih ovlaštenja”, saopštili su iz Tužilaštva BiH.

Tužilaštvo bi u konačnici moglo odrediti kojim putem će ići ova zemlja, no neće biti lako. Denis Džidic iz Balkanske istraživačke mreže podsjeća kako je Federaciji BiH i ranije postojala odredba kojom se brani negiranje genocida koje izaziva mržnju, podjele ili netoleranciju, no ona je loša napisana i u praksi se često nije mogla provesti.

BiH je i ranije imala pravni mehanizam da sakcioniše govor mržnje, i sve što ide uz to, no zakon je bio previše široko definisan, kazali bi pravnici zbog čega većih sankcija nije bilo. Stvari se ipak mijenjaju i ne samo u slučaju posljednjeg rata. Negiranje holokausta, kroz nazive, primjerice ulica po ustaškim ideolozima, također postaje kažnjivo.

Izmjene zakona koje je nametnuo Visoki predstavnik kako je naveo, donesene su na na privremenoj osnovi sve dok ga Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine ne usvoji u istom obliku, bez izmjena i dopuna i bez dodatnih uvjeta.