U ponedjeljak stupa na snagu Zakon o nepokretnoj imovini u RS. Iako se očekivalo, Visoki predstavnik nije suspendovao zakon koji je gotovo identičan zakonu kojeg je Ustavni sud prije nekoliko mjeseci stavio van snage. Iz OHR-a zatraženo je da Ustavni sud hitno reaguje, jer bi mogla nastati šteta. Rekacija OHR-a različito se tumači, dok vlasti RS poručuju kako zakon neće biti stopiran.

Ustavni sud BiH za sada bez odgovora na zahtjev koji je upućen iz OHR-a. U zahtjevu Ureda Visokog predstavnika zatražena je “hitnost kako bi se spriječila nepovratna šteta državnim interesima”, kako je navedeno u twitter objavi OHR-a. Da li bi Ustavni sud BiH mogao donijeti privremenu mjeru, obustaviti primjenu zakona prije stupanja na snagu, Nedim Ademović, ekspert za ustavno pravo komentira:

“Mada je činjenica da Ustavni sud može preispitati akte koji su na pravnoj snazi, mislim da sud može donijeti privremenu mjeru. Ustavni sud treba da spriječi eventualno nastupanje nepopravljive štete. Kada je u pitanju odnos OHR-a, u posljednje vrijeme moram priznati da ni meni nije jasno što je stav međunarodne zajednice; kada reaguje, kada se ne reaguje. Po meni vlada određena pravna nesigurnost u tom smislu da li će i kada Visoki predstavnik reagovati. No kada je u pitanju Ustavni sud, tu vlada kontinuitet. Ključno pitanje nije da li će u konačnici sporni zakon biti stavljen van snage, proglašen neustavnim jer se radi o petom pokušaju RS da uradi jednu te istu stavar, nego kada ćemo one koji svjesno protivustavno djeluju, kada će se pozvati na odgovornost. Znamo vrlo dobro da je Milorad Dodik davno rekao, “ganjaćemo se”, što znači da ćemo se iscrpljivati do momenta nekih opasnih kompromisa.. Pitanje državne imovine duboko zadire u pitanje suvereniteta i nezavisnoti države i mislim da međunarodna zajednica mora da bude aktivnija, jer ovo pitanje provocira nove krize, produbljuje stare”, upozorava Nedim Ademović.

Predsjednica Ustavnog suda BiH, Valerija Galić nedavno je u razgovoru za N1 podsjetila na pet presuda Ustavnog suda u kojima je jasno navedeno kako je titular imovine država BiH. Državna imovina se odnosi na onu nepokretnu imovinu koja je pripala BiH na osnovu Sporazuma o pitanjima sukcesije republika bivše socijalističke Jugoslavije iz 2001. godine, ali i ona kojom je BiH upravljala kao nekadašnja savezna republika SFR Jugoslavije.

Galić je odbila komentirati kako će se sud postaviti kada i zvanično budu predani najavljeni zahtjevi za ocjenu ustavnosti Zakona o nepokretnoj imovini RS, podsjetivši uz ostalo da je i dalje na snazi zabrana raspolaganja imovinom i da je svako neprovođenje odluka Ustavnog suda BiH kazneno djelo:

“Dok se ne donese Zakon o državnoj imovini, do tada je snazi Zakon o zabrani raspolaganja državnom imovinom. Sva ona imovina koja je pod zabranom ne može se prodavati, ne može se raspolagati s njom, niti raditi bilo kakve statusne pojave”, kazala je predsjednica Ustavnog suda.

Zakon o nepokretnoj imovini RS koji je usvojen u decembru prošle godine gotovo je identičan zakonu koji je nekoliko mjeseci ranije Ustavni sud stavio van snage, odlučujući na osnovu apelacije šest delegata Doma naroda bh. parlamenta. Zakon je u aprilu, neposredno uoči njegovog stupanja na snagu, suspendovao Visoki predstavnik do odluke Ustavnog suda. Novi zakon usvojen u decembru trebao bi stupiti na snagu u ponedjeljak.

Za Muharema Ceru, eksperta za državnu imovinu, osim blage rekacije Visokog predstavnika, sporna je i formulacija kojom je OHR zatražio od Ustavnog suda da reaguje, “pravno nasilje u OHR-u označili su nepovratnom štetom”.

“Shodno odluci bivšeg visokog predstavnika Paddyja Ashdowna 2005., a sve sljedeće odluke su bile kontinuitet kada je u pitanju državna imovina, uvijek je sadržano bilo da je riječ o ništavnim pravnim radnjama i da one ne mogu imati učinak te da eventualni učinak ne bi imao pravno dejstvo i da bi bio prepoznat kao ništavna pravna radnja”, podsjetio je.

Dodatno je obrazložio zašto mu je neprihvatljiva spomenuta sintagma.

“Prepoznavanje to kao nepovratnom štetom nije ništa drugo nego prejudiciranje da tako nastalo pravno stanje proizvodi štetu, da je neustavno, protivno državnim interesima, ali da je nepovratno. Malo je vjerovati da tako jedna ozbiljna institucija, kao što je OHR, ne pravi razliku između ništavne pravne radnje i nepovratne štete”, konstatovao je.

Ramiz Salkić, poslanik SDA u NSRS još je konkretniji. Dodaje kako je Visoki predstavnik trebao suspendovati zakon, “ovako ostavlja prostor da se državna imovina prisvoji”

“Činjenica da visoki predstavnik Christian Schmidt još nije suspendovao Zakon o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti u entitetu RS ohrabruje entitetske vlasti, tu mislim prvenstveno na Milorada Dodika, da vrijeme do okončanja postupka pred Ustavnim sudom Bosne i Hercegovine iskoriste da prisvoje što je moguće više državne imovine u korist korist entiteta. Čekajući rješavanje najavljenih apelacija ostavlja se ozbiljan vremenski period da po, u tom trenutku, važećem zakonu nastanu nesagledive posljedice po državnu imovinu u ovom entitetu”, kaže Salkić

S druge strane, za vlasti u RS stvari su više nego jasne. Ne postoji državna imovina, Visoki predstavnik nema legitimitet da o tome odlučuje, sporni zakon će se primjenjivati

“Po Ustavu BiH stvari su jednostavne, imovina i sve ključne nadležnosti pripadaju Republici Srpskoj i to niko neće moći da ugrozi. U kakvom apsurdu živimo najbolje ilustruje to da jedan neizabrani stranac bez bilo kakvog legitimiteta govori o vladavini prava na način da poziva strane sudije da ponište zakon koji je usvojila jedna zvanična i ustavna institucija”. rekao je delegat SNSD-a u Domu naroda PS BiH Radovan Kovačević.

U svemu navedenom zanimljiv je I stav glavnog državnog tužitelja Milanka Kajganića koji na pitanje zbog čega se ne procesuraju oni koji ne provode presude Ustavnog suda BiH odgovara

“Teško je dokazati krivično djelo u predmetima koji se odnose na neizvršenje odluka Ustavnog suda BiH Problem je kod takvih krivičnih djela što kolektivnim organima bude naloženo da izvrše navedene odluke, međutim kolektivni organi ne mogu biti gonjeni”, rekao je Kajganić.

Najavljeno je nekoliko apelacija za ocjenu ustavnosti Zakona o nepokretnoj imovini RS. Pored Denisa Bećirovića prma Ustavnom sudu pripremase se i zahtjev Željka Komšića, drugog član Predsejdništva BiH, ali i SDA koja treba prikupiti jednu trećinu potpisa u Parlamentarnoj skupštini da bi zahtjev bio legitiman.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad