Dobra i loša vijest za građane: "Neće biti nestašice, ali će biti veće cijene!"

Prije nego se osvrnemo na ove parlamentrane teme, građanima je u ovom trenutku važno da čuju i informacije vezano za ekonomska kretanja, odnosno poskupljenja. Od jutros je gorivo ponovo skuplje. Ministar trgovine Amir Hasičević najavio je da bi cijene dizela mogle preći 3 KM, to se još nije dogodilo. Šta možemo očekivati?

Pa pratimo svi globalna dešavanja, posebno Hormuz. Vidimo na globalnim tržištima da je ipak došlo do blagog pada cijene nafte i naftnih derivata u odnosu na onaj skok, preko 100 dolara po barelu. Ono što želim naglasiti mi se maksimalno oslanjamo na globalno tržište, nemamo nekih posebnih utjecaja. Imamo neke rezerve nafte minimalno. Ja sam objavio informaciju, uglavnom se ti troškovi odnose na skladištenje, administraciju, najmanji dio se odnosi na nabavku same stvarne nafte koje nam je sada potrebno da koristimo, odnosno da prije svega ublažimo taj potencijalni strah od nestašice.

Šta možemo očekivati?

Moguć je dalji rast cijene, posebno dizela, jer je velika potražnja, naročito u zadnjih nekoliko dana.

Da li ima razloga za paniku i panično kupovanje koje smo imali prvih nekoliko dana?

Nema, pa sjetite se i COVID-19, i tada sam isto govorio i za one osnovne životne namirnice, vidim danas krenulo se opet na brašno, ulje i tako dalje. Mi naravno imamo tu transgeneracijsku traumu, koja je sve prisutna u našem društvu, ali apelujem - nemojte očekivati nestašice. Da se može očekivati rast cijena, može. Uostalom, rast cijena je tržišni mehanizam koji ublažava te nestašice. Dokle god ima rast cijena, to tržište nama signalizira i govori da neće doći do nestašica. Dakle, bit će veće cijene kako bi se smanjila potražnja.

Predstavnički dom BiH u ponedjeljak bi trebao razmatrati zakon o akcizama čije usvajanje bi omogućilo privremeno smanjenje, odnosno ukidanje akcize na naftne derivate. Koliko je to snažan alat u kriznim situacijama?

I previše moćan. Ja sam razgovarao sa kolegom Farkom Hadžićem koji je pisao tu inicijativu, kasnije je kolega Magazinović poslao istu. Mislim da je to najbolja stvar koju državni nivo u ovom trenutku može uraditi, jer kad gledamo cijenu goriva, značajno učešće u toj cijeni je država. E sad, jedino što me, evo sad govorim kao političar, brine je da dobijemo još jednu niz priloga, izmjena zakona koji će proći na Predstavnički dom, a neće doći do Doma naroda ili će pasti na Domu naroda. Ovo je direktna pomoć građanima, ovo nije političko pitanje. Ovo je baš konkretna vezana za krizu. Tako da mislim da je to jedno apolitičko pitanje koje, nažalost, bojim se, skeptik sam, ne navijam, neće doći do Doma naroda, neće biti izglasano.

Ekonomski stručnjaci kažu da bi ovakav mehanizam mogao amortizovati rast cijena goriva i do 50%?

Mogao bi, pa odmah ne bi bilo tri ili tri i pol marke, kao što se desilo u ukrajinskoj krizi. Dakle, ne bi dogurali do te tri marke, pogotovo jer su ograničene marže. Dakle, marže su u Federaciji, vi vidimo u RSOĆ-e da uradi u Federaciji već duže iz godina imamo ograničenje marži, kad riče o naftnim derivatima.

Ako akcize budu smanjene šta će to značiti za državne prihode? Može li budžet izdržati taj udar?

Pazite, kratkoročno dođe do pada javnih prihoda, ali mi možemo sad raditi detaljnije, dublje analize. Država će svakako uštediti jer država je najveći konzument naftnih derivata, pojedinačno na mikronivou. Tako da će ovaj šok koji se dešava svakako u prvom naletu tiče se i povećanja državnih rashoda. Kada bi spustili ove akcize, kada bi izbacili akcize iz te jednačine konačnog izračuna cijene nafte i naftnih derivata vrlo vjerovatno da bi država negdje drugo uštedila. Tako da ne očekujem da to drastično sad označilo pad javnih prihoda. Dakle, nije to mjera koja bi bila godinu, dvije, nego samo dok traje ovaj konflikt. Problem ovog konflikta je što znamo kad je počeo, a ne znamo kad će završiti i ne znamo kad će se Hormuz potpuno odblokirati.

Šta je po vama veća opasnost: privremeno manji prihodi od akciza ili dugotrajna inflacija koja udara na standard građana?

Naravno, dugoročna inflacija. Dugoročna inflacija je najgori vid poreza, gdje država profitira, a građanstvo i privreda postaju siromašniji.

Ako se situacija na tržištu nafte dodatno pogorša, da li je ovo dovoljno ili je potrebno pripremiti još mjera?

Jedna od mjera se odnosi na našu ekonomsku diplomaciju. Ne smijemo ostati bez izvora nafte i naftnih derivata. Vidjeli ste da je susjedna Srbija ograničila i zabranila izvoz. Ne dao Bog da smo potpuno ovisni o Srbiji. Dakle, to ne bi bilo dobro u ovom slučaju. Mora ekonomska diplomatija da radi na diversifikaciji izvora. Može se nešto tu raditi u kratkom roku, ali dugoročno mi moramo ne samo rezervama razmišljati, jer rezerve se prave zbog ovakvih situacija, ne zbog normalnih okolnosti. Nažalost, većina naših novca, dakle, poreskih obveznika, ide kako bi održavali te rezerve u normalnom stanju. Neko se zaposli tu, neko postane direktor, neko upravlja s tim, neke tendere pravi i tako dalje. Kad se desi ova opasnost, nema nafte.

Vi ste sami rekli da su nam rezerve nafte minimalne?

Tako je, ali kažem, uglavnom se pripremaju za normalne godine. Lako je upravljati tim rezervama kad su normalne godine, ali ne pravi se rezerva za normalne godine. Problem naše administracije, u ovom slučaju Vlade, što ono uljuljkaju, nekako se zabave tim u normalnim godinama. U smislu da neko se možda zaposlio tu stranački, neko je postao direktor, neko je dobio upravljačko mjesto u tim rezervama, nekom je možda, ne dao Bog, namješten tender i on se bavi s tim. Kad desi se ova situacija tipa Irana, Ukrajine ili Covida, onda imamo problem. A znate zašto nam treba rezerva? Ne da imamo iluziju da će to potpuno zadovoljiti potrebe tržišta, već da upravo zaustavimo ovo što se sada dešava, momentalno, da su ljudi u panici. Da se kaže, slušajte, imamo neki rezerv.

Koliko bi dodatno mogla situacija biti zakomplikovana zbog blokade graničnih prelaza koju su za 12. mart najavili prijevoznici i da dođe do nestašice goriva?

To posebno usložnjava situaciju u kontekstu Bosne i Hercegovine i Zapadnog Balkana. Te probleme imaju i neke druge zemlje koje sad imaju problem sa cijenom nafte, pa čak i Sjedinjene Američke Države. Mi dodatno imamo taj problem koji se opet vuče kao nekakva trakavica sa Evropskom unijom i pitanje prijevoza koje nismo riješili. Dva problema, kad ih ukrstite, mislim da dobijete jedan megaproblem. I tu opet, nadam se, ne idemo ka nestašicama, ali idemo ka rastu cijena energenata, nafte i naftnih derivata, a onda i osnovnih životnih namirnica.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad