Na početku sjednice Narodne skupštine Republike Srpske na kojoj se raspravlja o Zakonu o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine obratio se i entitetski predsjednik, jedan od predlagača teksta zakona kojim se na prostoru Republike Srpske susprenduje Ustavni sud sve do donošenja zakona u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine.

“U igri živaca koja se igra već 20 godina ovdje, Ustavni sud je izgubio živce i donio odluku koja je lako objašnjiva kao protivna nama, Republici Srpskoj i svemu na šta smo ukazivali u prošlom vremenu. Ustavni sud je dokazao da je navijački, inkvizicijski sud”, rekao je Milorad Dodik ističući da je Ustavni sud donosio vanustavne odluke, “koristeći iza sebe političku silu zemalja koje su se okupile oko toga pokuša oda održi neodrživa rješenja kršeći Ustav masovno”.

On je ponovio ranije stavove da Ustavni sud u kontinuitetu krši Ustav, da je odluka u kojoj je iz Pravila isključen Član 39. ključni dokaz namjera sudija u čijem sastavu su, uz strance iz Njemačke, Švajcarske i Albanije i dvoje sudija iz reda Bošnjaka bliski strukturama SDA.

“Čekati na toj giljotini da se smiluju ili da budu pravnici dva predstavnika najvišeg rukovodstva SDA i stranci motivisani visokim primanjima prije svega, motivisani da Republici Srpskoj načine zlo apsolutno je izvan bilo kakve pameti”, ocijenio je Dodik ističući da je Ustavni sud kršio Ustav neovlašćeno pribavljajući sebi ustavni osnov.

Dodik je u svom uvodnom obraćanju najavio i naredne korake, napominjući da će on biti taj koji će predložiti i suspenziju Suda i Tužilaštva Bosne i Hercegovine, kao i zabranu djelovanja Državne agencije za istrage i zaštitu Bosne i Hercegovine, jer kako kaže, nisu uspjeli da pribave ustavni osnov.

Dodik u NSRS-u vrijeđao sudiju Ustavnog suda, nazvao ga “Šiptarom”

“Ja ću biti taj koji će predložiti ponovo skupštini donošenje tih zakona, da se zabrani djelovanje SIPA-e ako preduzme bilo kakve mjere, da se zabrani djelovanje Tužilaštva na prostoru Republike Srpske da se ne primjenjuju odluke Suda Bosne i Hercegovine dok se ne pribavi njihov ustavni osnov”, najavio je on ističući da će to uslijediti ukoliko te institucije ne dozvole politički dogovor oko aktuelnog pitanja.

“Ovo je dan u kome ulazimo u sasvim novu priču, ona podrazumijeva da na ovaj način imamo naš odnos prema Ustavnom sudu kao što smo neki dan imali prema tom lažnom visokom predstavniku. Nigdje u Dejtonu nije pisalo da će se objavljivati odluke visokog predstavnika u Službenom glasniku niti je bilo predviđeno da će on donositi odluke koje će se objavljivati”, rekao je Dodik napominjući da od 2010. ili 2011. nije objavljena niti jedna odluka visokog predstavnika u Republici Srpskoj.

“Mi ovaj put ne kršimo Dejtonski sporazum, mi stavljamo graničnik dajte da donesemo Zakon o ustavnom sudu Bosne i Hercegovine”, rekao je on napominjući da je prijedlog da troje sudija bira Republika Srpska, a šest Federacija Bosne i Hercegovine.

“Da odlučuju u kvorumu u kojem moraju biti prisutni svi, i da odluka važio samo onda ako je u većini za donošenje odluke, a to je pet, jedan glas Srbina, jedan glas Bošnjaka i jedan glas Hrvata. Time ne štitimo samo Srbe, nego štitimo i Bošnjake i Hrvate”, rekao je Dodik naglašavajući da je to rješenje u kojem neće biti nesporazuma.

On je takođe napomenuo da postoje informacije da su izmjenu Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine naložili Britanci i Amerikanci, dok prema njegovim tvrdnjama Evropljani nisu bili u tome.

Istakao je kako je sa radošću dočekao vijest da Ustavni sud nije uvažio rok koji mu je dala parlamentarna većina u Republici Srpskoj, a nagovijestio je šta će se desiti ukoliko neko odluči da ipak sprovede odluku Ustavnog suda Bosne i Hercegovine u Republici Srpskoj.

“Donosi odluku Ustavni sud eventualno neku i kaže sud u Trebinju ili sud u Istočnbom Sarajevu će da vrati na novi postupak, onog trenutka kad neki sudija to vrati istog trenutka ćemo doći u Narodnu skupštinu i ukinućemo taj sud pa će ostati bez budžetskih sredstava”, najavio je Dodik ističući da će uslijediti i izmjene Krivičnog zakonika Republike Srpske kojim će biti propisane zatvorske kazne od najmanje jednu godinu “za svakog onog koji prekrši ovaj zakon”.

On je istakao da je jedini uslov donošenje Zakona o Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine te da mu se čini da partneri u vlasti na državnom nivou žele to pitanje da stave na dnevni red, za razliku od SDA.

Dodik je ponovo napomenuo da neće dozvoliti stavljanje pitanja imovine na dnevni red Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine jer bi to značilo “zatvaranje radnje koja se zove Republika Srpska”. Ponovio je i kako je po njemu Bosna i Hercegovina država “samo na spoljnom planu, dok je na unutrašnjem to Republika Srpska i Federacija Bosne i Hercegovine”.

Za rješenje pitanja imovine Dodik je predložio ponovo sporazum između entiteta u kojem bi stajalo da imovina u Republici Srpskoj pripada Republici Srpskoj, dok bi imovina u Federaciji Bosne i Hercegovine pripala tom entitetu, a dalje bi se entiteti usaglasili da institucijama Bosne i Hercegovine ustupe imovinu koja im je neophodna za rad.