Internet, društvene mreže - važan su segment života savremenog čovjeka. Ono što u virtuelni svijet plasiramo i iz istog konzumiramo - sve rjeđe prolazi kroz filtere etike, morala, svrsishodnosti. Šta je najgledanije na internetu i čemu služi?

Za 25 dana dostigao je broj od preko 6 miliona pregleda – uradak pod nazivom “Bosanska seljačka familija”. Sadržaj je YouTube kanala najpopularnijeg jutjubera na Balkanu – Omera Nadarevića Omče. U nazivu videa najčešće je korištena sintagma “bosanske seljačine”. “Bosanska seljačka familija”. “Otac i sin seljačine”. “Otac i sin teške seljačine”. Stil, žanr, svrhu ovih snimaka laiku je teško odrediti – mišljenje sociologa je da su najbliži onome što na engleskom govornom području zovu “Trash”. Činjenica je da je upravo ovaj sadržaj nešto što ljudi najviše vole da gledaju.

“Uradila sam jednu anketu o ovom jutjuberu na svojoj stranici. Dosta ljudi, da vam kažem, i ne zna ko je to. Oni koji znaju se užasavaju, kao i većina ljudi kada pogledaju ono. Konotacija “bosanska seljačina” je gnusna, ali to nije samo problem Omče i takvih likova nego i generalne osvještenosti ljudi sa Balkana”, kazala je psihologinja Danijela Ostojić.

Ana Galić, profesorica filozofije i sociologije rekla je da ovaj video predstavlja neku bosansku porodicu.

“Nije slučajno porodica u pitanju. Ovo što mi ovdje vidimo predstavlja sunovrat. Jedna kriza mogli bismo reći ne samo na ličnom planu već generalno kriza društva”, navela je.

U takvoj krizi i ovakvim internet sadržajima teško je odrediti uzrok i posljedicu, brojni pojedinci do uzroka svojih kriza dođu tek u psihijatrijskim ordinacijama.

“Profesionalci u mentalnom zdravlju, moje kolege i ja, svaki dan se suočavama sa posljedicama internet sadržaja, jutjubera… Te posljedice su raznih razmjera – od pojave depresije, anksioznosti, bolesti zavisnosti…”, istaknula je Ostojić.

Galić je rekla da kritička misao se ne pojavljuje u vezi ovakvih sadržaja.

“Taj neki biznis, neka vrsta kapitalističkog morala je nešto što blokira bilo kakvu odgovornost autora ovakvog sadržaja, u smislu etičke odgovornosti”, dodala je.

Velika odgovornost je na roditeljima – stroga kontrola internet sadržaja koje gledaju maloljetnici, obavezna je.

“Apelovala bih svim ljudima da razmisle svojom glavom kada biraju YouTube sadržaje, šta rade njihova djeca, zbog te agresivnosti… Ogledala sam jedan taj snimak sa oružjem i bila sam zgrožena kao profesionalac i kao čovjek”, rekla je Ostojić.

Braco Gajić, YouTuber koji i sam kaže da ne smatra da je njegova kanal bajno mjesto za djecu, ima više od milion pratilaca. U njegovim videima su izazovi poput zatvaranja u sanduke slične mrtvačkim, polivanja hranom i pićima, prankovanja…

“YouTube sadržaj u BiH koji se gleda je zapravo taj sadržaj koji se gleda na prostoru cijelog Balkana, roditelji imaju pravo ličnog izbora, da odaberu šta će njihova djeca da gledaju, na to se nikako ne može uticati jer svako ima pravo da odgaja svoje dijete kako želi. Ne kažem da je moj kanal bajno mjesto za djecu, ali ja jako vodim računa o tome da nema psovki na kanalu, da nema nekog eksplicitnog sadržaja”, rekao je Gajić.

U međuvremenu, logo društvene mreže Tik Tok sve češće u rubrici Crne hronike. Društvo kao u “čalendžu” Brace Gajića – ko posljednji progovori (i kaže nešto konstruktivno) dobija 10.000 evra. Dok je na Balkanu Omčo najpraćeniji YouTube sadržaj, djeci je “čalendž” omča oko vrata.