Bolja i konkretnija uređenost oblasti, veća javnost rada nevladinih organizacija, podizanje nivoa transparentnosti su primarni cilj za donošenje Zakona o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija, koji je u nacrtu usvojila Vlada Republike Srpske.

Minsitar pravde Miloš Bukejlović, dok govori o transparentnosti, sam je izbjegava. Obrazloženje teksta zakona dao je u svojoj kancelariji, bez prisustva novinara, bez mogućnosti postavljanja pitanja. Naknadna video izjava snimljena u kontrolisanim uslovima poslata je novinarima email-om.

Novina u nacrtu je uvođenje vanrednog inspekcijskog nadzora nad radom NVO:

“Nadzor se vrši jednom godišnje. Sada se uvodi mogućnost da građani, republički organi, drugi organi, sva druga lica, pa i pravna lica koja su zainteresovana, izvrše jednu vrstu predstavke kojom bi se vršila jedna vrsta vanredne inspekcijske kontrole ovih organizacija. Cilj je i prevencija od zloupotrebe neprofitnih organizacija. Ono čega smo svjedoci da zloupotreba ove vrste dovodi do incidenata u mnogo uređenijim, da ne kažem bezbijednjim državama.

Radi se o organizacijama koje kroz nelegalne novčane tokove koriste ova sredstva za pravljenje društvene destrukcije, destabilizacije, evenetualno i finansiranja terorističkih organizacija,” rekao je ministar u jednom dahu.

Podsjetio je da se BIH donedavno nalazila na crnoj listi MONEYVAL-a, te da je skinuta 2015.godine, a u maju 2020.godine skinuta sa liste visokorizičnih zemalja EU.
To je za Vladu znak da uredi oblast i javnost rada neprofitnih organizacija. Dodaje da je Hrvatska takav zakon donijela 2014, Crna Gora ga ima, a Srbija je navodi kroz 8 zakona o udruženjima regulisala tu oblast.

“Zakon o udruženjima i fondacijama RS reguliše jedan segment koji se odnosi na unutrašnju organizaciju, registraciju, prestanak rada. Sama javnost rada, sami finansijski tokovi, izvještaji, poslovne knjige, nisu bile dostupne na bilo koji način. Novim zakonom se predviđa njihova obaveza da svoje finansijske tokove koji se odnose na iznos koji im je doznačen, naznaku uplatioca, utrošak sredstava, dostavljaju polugodišnje, ili godišnje podnose Ministarstvu pravde, a koje će dalje sa nadležnim organima to da prosleđuje kako bi se dalje vršila jedna vrsta nadzora nad zakonitošću rada.” kazao je ministar.