Dr. Nedim Hogić: Kako podložnost BiH stranom utjecaju doprinosi korupciji

GIJA navodi da je u Indeksu percepcije korupcije Transparency Internationala za 2023. godinu Bosna i Hercegovina dobila ocjenu 35 od mogućih 100, što je sedam poena manje u odnosu na rezultat iz 2013. godine.

Prema Hogiću, korupcija se nije značajno pogoršala - "Umjesto toga, percepcije građana o korupciji postale su pesimističnije. I građani i strani posmatrači su danas svjesniji do koje mjere su država i društvo zarobljeni korupcijom".

Tri vanjske politike

On smatra da je jedan od strukturnih faktora koji doprinosi visokom nivou korupcije u Bosni i Hercegovini "snažna i neuobičajena podložnost zemlje stranom utjecaju i lobiranju".

Hogić objašnjava ulogu Ureda visokog predstavnika (OHR) koji djeluje kao agent međunarodne zajednice i čini Bosnu i Hercegovinu "de facto protektoratom".

"Problem je u tome što je međunarodna zajednica posljednjih 30 godina postala sve fragmentiranija, što je dovelo do toga da strani utjecaj postane preferirani alat političkog djelovanja. Snažne etničke podjele unutar zemlje dodatno pogoduju prisustvu stranog utjecaja. Bosna i Hercegovina de facto ima tri vanjske politike – po jednu za svaku dominantnu etničku grupu – jer se te grupe često usklađuju s konkurentskim stranim silama", objašnjava on.

Drugi dio problema je, tvrdi Hogić, kompleksna struktura vlasti u Bosni i Hercegovini. On objašnjava da zemlja funkcioniše kao "federacija s više nivoa i brojnim državnim i kantonalnim jedinicama". Mada ova podjela vlasti omogućava određeni stepen transparentnosti i sprječava potpunu kleptokratiju, jer nijedan nivo vlasti ne može sam postići veliki napredak, navodi da istovremeno takva struktura "smanjuje vjerovatnoću da će se političari boriti protiv korupcije na vlastitu štetu" i da zbog toga "postoji vrlo malo istinskih boraca protiv korupcije".

Dodatno pogoršavajuće okolnosti su i to što zemlja nije pristupila Evropskoj uniji, a Hogić smatra da politika EU prema integraciji BiH ostaje "nedovršena" iz više razloga:

"Prvo, Evropska unija nije u potpunosti posvećena vlastitom proširenju. Drugo, zagovornici integracije suočavaju se sa snažnim strukturnim otporom unutar Bosne i Hercegovine, ali i u širem balkanskom regionu. Treće, strani utjecaj onemogućava standardizaciju antikorupcijskih procedura, regulatornog kapitalizma i slobodnog tržišta. Svi ovi faktori doprinose tome da se Bosna i Hercegovina percipira kao korumpirana zemlja – i doista, to i jeste".

EU prihvatila "usko shvaćen" koncept vladavine prava

Hogić ističe da, kao što je propisano Poglavljima 23 i 24 pravne stečevine EU, zemlje koje teže članstvu u Evropskoj uniji moraju razviti adekvatne mehanizme zaštite od povreda pravde, sigurnosti i osnovnih prava građana, uz provođenje pravosudnih reformi. Iako bi kandidatska zemlja teoretski trebala implementirati te promjene u svim institucijama vlasti, Evropska unija je, smatra on, "historijski prihvatala usko shvaćen koncept vladavine prava, ograničen na osiguranje nezavisnosti pravosuđa".

"Ne želim reći da nezavisnost pravosuđa nije važna – ona to svakako jeste. Međutim, Bosna i Hercegovina je uložila značajne napore u jačanje kapaciteta lokalnih zvaničnika za borbu protiv korupcije, i može se reći da je njihova nezavisnost uglavnom u skladu sa standardima EU. Postoji obilje dokaza o postojanju nezavisnih sudija i tužilaca, kao i o brojnim slučajevima političke korupcije koji su procesuirani", objašnjava Hogić.

"Problem je, međutim, u tome što Evropska unija nije uvidjela da su demokratija i rad demokratskih institucija jednako važni za uspostavu vladavine prava. U Bosni i Hercegovini, kao i drugdje, EU nije dovoljno pažnje posvetila demokratskim procedurama, kao što su finansiranje političkih stranaka i rad parlamenta uopšte. Kako možete govoriti o vladavini prava ako vas zanima samo provođenje i tumačenje malog dijela zakona, a ne čitav zakonodavni proces i stepen učešća građana?", navodi on.

On ističe da je problematično očekivanje da sudije i tužioci sami mogu voditi borbu protiv korupcije i procesuirati korumpirane pojedince. Argumentira da je u Rumuniji, na primjer, uspješna pravosudna reforma bila je potpomognuta ekonomskim rastom.

"Za razliku od Bosne i Hercegovine, Rumunija je ušla u Evropsku uniju 2007. godine i imala koristi od priliva evropskih fondova. Ti fondovi su pomogli ekonomski razvoj, čime su umanjeni mnogi strukturni uzroci korupcije. Kao što sam rekao, Bosna i Hercegovina nikada nije postala članica Evropske unije, pa fondovi za strukturni i kohezijski razvoj nikada nisu postali dostupni; siromaštvo i prisustvo stranih investicija ostala su pitanja kojima se niko nije bavio. Dakle, usko shvatanje vladavine prava, usmjereno isključivo na pravosudnu reformu, doprinijelo je ograničenom uticaju antikorupcijskih mjera".

Međutim, navodi da posljednjih godina postoje pokušaji da se ta zabluda ispravi i da se više pažnje posveti ulozi nepravosudnih institucija u ovom procesu.

Američki pristup: Kratkoročna stabilnost ima prednost

Zatim je Hogić komentarisao američku vanjsku politiku po ovom pitanju:

"Uvođenje ciljanih sankcija protiv pojedinaca koji učestvuju u korupciji i njeguju veze s ruskim akterima bilo je korisno. Poštivanje tih sankcija je posebno izraženo u bankarskom sektoru, koji, zbog velike izloženosti kapitalu u vlasništvu sa Zapada, poštuje sankcije radi vlastite sigurnosti", naveo je.

Međutim, istakao je da je mnogim osobama koje su Sjedinjene Američke Države označile kao korumpirane uskraćena mogućnost da posluju putem banaka u Bosni i Hercegovini, što otvara ozbiljna pitanja u vezi s ljudskim pravima, ali da to nije problem specifičan za BiH. Naime, slične situacije sa sankcionisanim osobama viđene su i u drugim državama, "a sve te osobe su imale priliku da pregovaraju o izlasku iz tih situacija".

"Sjedinjene Američke Države su oduvijek posmatrale situaciju na Zapadnom Balkanu kroz prizmu sigurnosti, dajući prednost kratkoročnoj stabilnosti u odnosu na ekonomski razvoj i evropsku integraciju. U okviru administracije predsjednika Bidena postojao je konsenzus da bi puno sidrenje Zapadnog Balkana unutar Evropske unije bilo korisno za regiju, Sjedinjene Države i Evropsku uniju, a ujedno bi ograničilo ruski utjecaj. Nije jasno da li će administracija Donalda Trumpa odustati od tog pristupa i smanjiti sankcije koje su ranije uvedene s ciljem ograničavanja moći korumpiranih državnih zvaničnika", naveo je.

Uticaj Kine

Hogić smatra da Kina ima veliki uticaj u zemlji "jer su se učinkovitije ukorijenili u ekonomiju Bosne i Hercegovine". On objašnjava da su kineske kompanije su pokrenule brojne dugoročne projekte u oblasti rudarstva, čime su osnažile svoj ekonomski utjecaj za doglednu budućnost.

Također, mnoge kineske firme angažovane su kao podizvođači putem sredstava koje je obezbijedila Evropska banka za obnovu i razvoj, jer mogu graditi infrastrukturu jeftinije i efikasnije.

"Dakle, Sjedinjene Američke Države, u tom smislu, imaju ograničenu sposobnost da u potpunosti uklone kineski utjecaj", navodi on.

No dodaje da su, uprkos tim izazovima, SAD "pokušale smanjiti kineski utjecaj tako što su podržale istraživačke novinare koji razotkrivaju ekološke i političke nepravilnosti povezane s kineskim investicijama na Balkanu".

Ipak, ističe da je teško procijeniti da li su ti napori ograničili dalje kinesko prodiranje u region.

Strani utjecaj vezan za etničke podjele

"Nažalost, strani utjecaj je značajno vezan za etničke podjele", kaže Hogić, navodeći da tri glavne etničke grupe ne dijele uvijek sličan pogled na vanjsku politiku.

On objašnjava da Srbi općenito smatraju ruski uticaj korisnim, dok uticaj EU pozitivnije prihvataju Bošnjaci i Hrvati. Pored toga, utjecaj SAD-a je "najpozitivnije prihvaćen od strane Bošnjaka, pretežno muslimanske etničke grupe koja sebe smatra saveznikom SAD-a i smatra da je utjecaj SAD-a koristan svuda".

"Ovi kontrastni stavovi čine vrlo neizvjesnim da bi vlada mogla uspostaviti koherentnu poziciju u vanjskoj politici i negativnom utjecaju", navodi Hogić.

Objašnjava da tradicionalno kineski utjecaj nije bio viđen kao stranački ili etnički podijeljen, ali da se to promjenilo posljednjih godina.

Naime, "Kina zauzela kontroverzne stavove po važnim političkim pitanjima za Bošnjake". Kina je glasala protiv Rezolucije o genocidu u Srebrenici u Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija, koja je ipak usvojena većinom glasova.

"Kao rezultat toga, kineski utjecaj je vjerovatno bio pogođen", ocjenjuje Hogić.

Strani utjecaj "nije nužno loša stvar"

"Jednostavno ne možete izbjeći strani utjecaj ako želite biti član Evropske unije i imati međunarodnu strukturu koju vodi Ured visokog predstavnika u zemlji. Ovi faktori očigledno mobiliziraju strani utjecaj, koji sam po sebi nije nužno loša stvar", objašnjava on.

Ističe da je u BiH "jednostavno postoji previše stranog utjecaja".

"Volio bih vidjeti slabljenje ruskog utjecaja, a zatim pristupanje Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji. Tada bi zemlja bila više pod utjecajem Brisela, što bi smanjilo potrebu za sigurnosnim angažmanjem Sjedinjenih Američkih Država", navodi na kraju.