O prijedlogu zakona o plinovodu "Južna interkonekcija" raspravlja se u parlamentu Federacije Bosne i Hercegovine. Projekt godinama čeka na realizaciju, a blokira ga hrvatska strana. Sada pritišću iz SAD-a, što se ne sviđa Rusima.
Iako se radi o potrošaču sa svega 300 miliona kubičnih metara plina godišnje, u Bosni i Hercegovini se već skoro deset godina ne uspjeva realizirati projekt plinovoda Južna interkonekcija kojim bi se BiH spojila s LNG terminalom na Krku. To nije zbog pitanja ključnih za funkcioniranje plinovoda, već zbog natezanja oko toga u čijim će rukama biti poluga kojom bi se osigurala alternativa ruskom plinu, koji trenutno Turskim tokom preko Srbije jedini stiže do potrošača u BiH.
Taj posao žele Hrvati čije interese zastupa HDZ BiH na čelu s Draganom Čovićem, preko novoosnovane kompanije u Mostaru. Ali ga žele i bošnjački političari koji jedino moguće rješenje za taj posao stoljeća vide u sarajevskom “BH – Gasu”, piše Deutsche Welle.
Pritisak odlazeće američke administracije
“Nikakve interesne grupe ne dolaze u obzir, to su javna preduzeća koja se time trebaju baviti. Naći ćemo način da hrvatski narod zaštiti svoj interes, da imamo kompaniju u Mostaru koja će se baviti ovim projektom, a da budu uključeni i svi drugi koji su zainteresirani za ovaj projekt”, rekao je Čović medijima u Mostaru nakon što je američka ambasada organizirala sastanak bez poziva HDZ-u BiH da sudjeluju u dogovoru oko hitnog usvajanja ovog zakona.
HDZ BiH po svemu sudeći neće odustati od namjere da se u zakonu definira upravljanje Južnom interkonekcijom od strane novoosnovane kompanije u Mostaru, što je izazvalo osudu Amerikanaca, posebno odlazećeg američkog ambasadora u BiH Michaela Murphyja. Američka administracija je i ranije upozoravala da bi insistiranje Čovića na sjedištu kompanije u Mostaru, a ne kroz postojeći BH – Gas u Sarajevu, moglo dovesti do posljedica po političko djelovanje prvog čovjeka HDZ-a BiH u smislu sankcija, ali se to nije dogodilo.
Umjesto toga, Murphy je sa zamjenikom pomoćnika američkog državnog sekretara za Zapadni Balkan Alexanderom Kasanofom održao sastanak s predstavnicima stranaka vlasti i opozicije u federalnom parlamentu, na koji nisu bili pozvani Hrvati. Još traju pregovori oko potencijalnog izbacivanja Hrvata u postupku glasanja o Prijedlogu zakona o Južnoj interkonekciji, koji će se već sutra naći na dnevnom redu. Na način da i vlast i opozicija podrže zakon.
“Dobar i produktivan sastanak o važnosti Južne interkonekcije za energetsku neovisnost BiH i potrebi da se BiH brzo kreće tim putem i da se nadiđu pojedinačni interesi. A sve u cilju da BiH ostvari energetsku neovisnost”, rekao je Kasanof.
Unutrašnji dogovor
Predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH Dragan Mioković, potvrdio je medijima da će se zakon sutra naći na dnevnom redu i da se radi na osiguranju široke podrške vlasti i opozicije za njegovo konačno izglasavanje.
“Dobili smo vrlo jasne upute i projekcije o značaju južne interkonekcije za BiH”, rekao je Mioković nakon sastanka s američkim predstavnicima, što je mnogima jasan znak da američki ambasador želi završiti ovaj posao do odlaska iz BiH, s obzirom na to da se radi o velikim količinama američkog plina koji bi se u ovom slučaju dopremao preko LNG terminala na Krku.
U HDZ-u BiH nisu dobili nove upute od Amerikanaca jer su one stare o hitnosti usvajanja zakona i definiranjem sjedišta u Sarajevu i dalje na snazi. U ovoj stranci su u nekoliko navrata isticali da neće pristati na pritiske i da projekt Južna interkonekcija mora biti stvar unutrašnjeg dogovora.
“Na demokratskim izborima glasači prenesu svoju nadležnost upravljanja državom na one koje su izabrali. Ako neko ko nije izabran donosi odluke u ime državnih institucija, onda to nije demokratija. Onda je to nešto drugo. A mi vjerovatno radimo za dobrobit svemiraca”, rekao je zamjenik predsjedavajućeg Parlamenta BiH Marinko Čavara (HDZ BiH), komentirajući sastanke u organizaciji američkih predstavnika u BiH.
Bez Hrvatske nema plinovoda
Ko radi za čiju dobrobit i ko koga podržava? Na ta pitanja odgovor u ovom trenutku jedini ima premijer Hrvatske. Čak i pod pretpostavkom da zakon o Južnoj interkonekciji u kojem se za operativnu kompaniju postavlja BH – Gas, pitanje je kakva će reakcija Hrvatske u tom slučaju biti. Rukovodstvo Hrvatske je samo ove godine u više navrata isticalo da se interesi Hrvata u BiH ne mogu zaobilaziti, ako ništa onda zbog činjenice da se “ruta plinovoda planira kroz teritorij s većinskim hrvatskim stanovništvom”.
Iz odgovora na naše pitanje da postavi Hrvatsku u poziciju odlučivanja unutar BiH kada je riječ o Južnoj interkonekciji, premijer Hrvatske Andrej Plenković bio je prilično jasan.
“Prvo, Južne interkonekcije ima samo ako Hrvatska napravi investiciju koja će ići od Dugopolja prema Zagvozdu, Imotskom i dalje prema Grudama. To je investicija od 70 i nešto kilometara”, rekao je Plenković, podsjećajući da je vlada Hrvatske opredjeljena da uloži 570 miliona eura u svoju infrastrukturu.
Također podsjeća da je hrvatska vlada još u prethodnom mandatu donijela odluku o proširenju terminala ukapljenog prirodnog plina na Krku s 3,1 na 6,1 milijardu kubika plina godišnje.
“Želimo pomoći svima u okruženju pa i BiH. Naš je strateški interes da se taj plinovod realizira. Pozicija koju mi imamo je da strukturakompanije, koja će biti na strani BiH, bude takva da u njoj budu zastupljeni i Hrvati kao konstitutivan narod i vjerujem da će se naći rješenje koje će biti prihvatljivo svima”, rekao je Plenković.
Bosna i Hercegovina nema skladište za plin, a inicijativa za njegovu izgradnju bila je pokrenuta prije 20 godina u vidu podzemnog skladišta u Tuzli. Međutim, projekt nikada nije realiziran jer se isplativost izgradnje ostvaruje tek nakon što potrošnja plina pređe 500 miliona kubičnih metara na godišnjem nivou.
Ako može južna, može i istočna
Pod pretpostavkom da se zaobiđu interesi Hrvata u ovom slučaju, projekt bi i dalje mogli blokirati iz Republike Srpske gdje još od 2008. godine traže način za realizaciju projekta plinifikacije “Istočna interkonekcija”, koja bi povezivala granicu BiH i Srbije s Novim Gradom na sjeverozapadnom dijelu BiH. Za tadašnji projekt “Sava” koncesiju je dobila kompanija “Slavija Internacional” iz Laktaša, a radovi su trebali početi iste godine.
Projektom nije bilo definirano hoće li plinovod biti dio Južnog toka ili će služiti samo kao krak već postojećeg plinovoda Turski tok na ulazu u BiH u Zvorniku. Međutim, koncesija je poništena, a projekt opet zaživio prije nekoliko godina, taman pred početak priče o Južnoj interkonekciji. S obzirom na to da bi neke od odluka za početak realizacije plinovoda Južna interkonekcija morale proći Vijeće ministara jer se radi o međudržavnom projektu s Hrvatskom, u svemu šansu vidi predsjednik RS Milorad Dodik. Poručuje, ako može južna, može i istočna.
“Već 12 godina čekamo neku dozvolu, maltretiraju nas. Mogli smo davno završiti plinovod. Odjednom sada nije važan nivo BiH da se prijeđe granična linija BiH i Hrvatske, nego se to ignorira. A kada se treba praviti plinovod između Srbije i RS onda se stave svi na raspolaganje da to spriječe”, kaže Dodik, napominjući da u svemu mora postojati nadležnosti državnih institucija te dodaje: “Mi ćemo insistirati na tome da se i jedno i drugo završi.”
Turski tok bez alternative
Za postojeću kompaniju BH – Gas istočna interkonekcija bila je i tada sporan projekt jer se radilo o plinovodu koji prolazi trasom gdje nema industrije, a odvlačenjem kraka od Zvornika, bila bi ugrožena opskrba dijelova BiH kojima je plin neophodan.
Također, kompanija BH – Gas ne bi bila više u sistemu opskrbe dosadašnjim plinovodom jer krak od Zenice prema Sarajevu nije reverzibilan. Jedina prekogranična veza BiH je produžetak plinovoda Turski tok kojim upravlja Gazprom, a koji dovodi ruski plin preko Turske.
Upravo to zapalilo je vatru i na geopolitičkom planu unutar BiH, preko američke i ruske ambasade. Rusi su oštro reagirali na sastanak koji su inicirali Amerikanci s predstavnicima federalnih vlasti, rekavši da se radi o klasičnom neokolonijalizmu.
“Zapamtite ovaj dan kada su skinute sve maske ‘demokratske’ pristojnosti, kada je demonstrativno pogažen suverenitet Bosne i Hercegovine grubom čizmom ‘dokazanog prijatelja'”, naveli su iz ambasade Ruske Federacije u BiH, naglasivši da su Amerikanci “podmetnuli bombu pod integritet Bosne i Hercegovine”.
Iz američke ambasade su u objavi na društvenom mreži X napisali da ove prijetnje konkretno pokazuju ruski maligni utjecaj u BiH i koliko se Rusija plaši da će izgubiti monopol na opskrbu BiH plinom, kao i mogućnost da vrši politički i ekonomski pritisak na BiH.
“Ruski čovjek”
“Pitanje pred Vladom i Parlamentom Federacije BiH je jesu li spremni djelovati kako bi zaštitili BiH od ruskog malignog utjecaja usvajanjem Zakona o južnoj interkonekciji i time omogućiti provođenje projekta kojeg tri godine blokira pojedinac (Dragan Čović op.a), a koji bi stanovnicima Federacije BiH, posebno onima u Hercegovini, osigurao ekonomsku prednost. Odluka je na njima, a historija će oštro suditi onima koji interese Rusije stave iznad interesa građana BiH”, naveli su iz američke ambasade, čiji je prvi čovjek Michael Murphy Čovića i ranije optuživao da svojim insistiranjem na novoj kompaniji i blokadama podržava interese Rusije.
Projekt “Južna interkonekcija Bosna i Hercegovina i Republika Hrvatska” na pravcu Zagvozd (Republika Hrvatska) – Posušje (BiH) – Tomislavgrad – Šuica – Kupres – Bugojno – Novi Travnik/Travnik s krakom za Mostar, prepoznata je kao projekt od najveće važnosti za Federaciju Bosne i Hercegovine. Njegova vrijednost je oko 100 miliona eura, a planirana dužina trase je 180 kilometara.
╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad, pridružite nam se i na WhatsApp kanalu klikom ovdje
BONUS VIDEO:
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!