Šefik Džaferović, predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine boravi na samitu Procesa saradnje u jugoistočnoj Evropi u Solunu. Obratio se prisutnima govoreći o svjetskim izazovima, među kojima su pandemija i rat u Ukrajini sa kojim je uporedio rat u BiH te rekao da je međunarodna zajednica naučila upravo na primjeru naše zemlje.

Džaferović je naglasio da svijet više nije isti nakon pandemije i rata u Ukrajini.

“Promijenjena je čitava sigurnosna arhitektura evropskog kontinenta. U ovom trenutku je od najveće važnosti pružiti pomoć Ukrajini da se odbrani od agresije. Lekcija koju moramo znati jeste da će mir biti sve bliži, kako agresor bude svjesniji da će, kako vrijeme bude odmicalo, morati plaćati sve skuplju cijenu. Za razliku od Bosne i Hercegovine kojoj je nametnut nepravedan embargo na uvoz oružja, u vremenu agresije od 1992. do 1995. godine, Ukrajina je pravovremeno snabdjevena odbrambenim oružjem. To govori da, iako se historija ponavlja, međunarodna zajednica ipak uči. Ono što je najvažnije jeste da se sačuva evropsko i euroatlantsko jedinstvo. Da nije bilo tog jedinstva i podrške Ukrajini, pitanje je gdje bi se agresija zaustavila”, rekao je Džaferović.

Džaferović ukazao na secesionističke namjere u BiH

Rat u Ukrajini se zasad nije prelio na druge države, nastavlja Džaferović naglašavajući da su njegove implikacije ipak ogromne. Ističe da se to vidi na Zapadnom Balkanu, a da se posebne posljedice osjećaju u BiH.

“Već duže od godinu u mojoj zemlji traje teška politička kriza, koja je naročito intenzivirana uoči i nakon agresije na Ukrajinu. Nije tajna da u Bosni i Hercegovini postoje akteri koji su pod ruskim utjecajem. Upravo su oni svojim djelovanjem doveli u pitanje Dejtonski sporazum i 27 godina njegove implementacije, prijeteći secesijom i poduzimajući konkretne antiustavne korake koji vode ka tom cilju. Ovo se posebno čini ugrožavanjem institucija Bosne i Hercegovine koje naš Ustav definira kao potrebne za očuvanje suvereniteta i teritorijalnog integriteta BiH, kao što su jedinstvene Oružane snage BiH, poreski sistem, pravosuđe i dr.”, dodao je Džaferović.

Naglasio je da se stanje održava pod kontrolom zahvaljujući međunarodnoj zajednici, ali da je i dalje veoma krhko.

“Od esencijalnog značaja je što je međunarodna zajednica ponovo osnažila mehanizme uspostavljene u Bosni i Hercegovini, na temelju Poglavlja 7 Povelje UN-a koje nalaže međunarodnu akciju u svrhu očuvanja mira. Tu prvenstveno mislim na Ured visokog predstavnika i međunarodnu vojnu misiju – EUFOR. Visoki predstavnik je, ispunjavajući svoje obaveze prema Dejtonskom sporazumu, i koristeći se ovlastima koje proizilaze iz tog Sporazuma, poništio neke secesionističke poteze vlasti bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska kojima je ugrožen ustavni poredak i mir u Bosni i Hercegovini. Istovremeno, visoki predstavnik je spriječio pokušaj dijela ministara, koji su zloupotrebljavajući pravo etničkog veta, pokušali da suspendiraju demokratiju u Bosni i Hercegovini, uslovljavajući održavanje izbora izmjenama Izbornog zakona”, naveo je predsjedavajući Predsjedništva BiH.

“Dejton je zaustavio rat, ali ne blokade i podjele”

Poručio je da je Dejtonski sporazum zaustavio rat u BiH, ali isto tako ostavio prostora “domaćim akterima” da promovišu i zagovaraju podjele kao i blokade i zloupotrebe naročito kada je u pitanju korištenje etničkog i entitetskog veta.

“Jednostavno kazano, domaćim akterima je data mogućnost da blokiraju skoro svaku odluku i nekažnjeno paraliziraju čitav sistem. Jedina instanca koja ih je mogla sankcionirati i deblokirati sistem upravo je Ured visokog predstavnika, zbog čega je i formiran. Nama je potrebno da izgradimo domaće mehanizme odgovornosti i dovršimo sistem, kako nam OHR ne bi trebao. Naš cilj nije da OHR ostane vječno, već da se dovrši izgradnja funkcionalnog sistema, tako da i kada jednog dana OHR ode, država može samostalno funkcionirati. Sve dotada, međunarodna supervizija će nam trebati, jednako kao što je, u vidu savezničkih kontrolnih savjeta bila izuzetno korisna drugim državama, poput Njemačke i Austrije, nakon Drugog svjetskog rata. Zahvaljujući toj superviziji i međunarodnoj podršci, a ne uprkos njoj, ove su zemlje postale među najuređenijim državama Evrope”, stava je Džaferović.

“Međunarodna zajednica neka dodijeli kandidatski status BiH i tako vrati svoj dug”

Govorio je dalje o ciljevima i budućnosti BiH, naglašavajući da je jedan od njih put ka NATO-u i Evropskoj uniji.

“Jasno nam je da u samoj EU postoje brojni problem koji su rezultirali strahom od proširenja. Ali nikada ne treba zaboraviti da je Evropska unija, uprkos svim poteškoćama, sa svim novim članicama postala jača, bolja i sigurnija nego što bi bila bez njih. Nemam nikakvu dilemu da bi tako bilo i sa uključenjem Bosne i Hercegovine i drugih država ovog dijela Evrope. Zato očekujem da se na predstojećem Samitu Evropska unija – Zapadni Balkan ovog mjeseca, snažno podrži i unaprijedi evropski put Bosne i Hercegovine. Podržavam inicijativu koju je ovdje iznio predsjednik Pahor da se Bosni i Hercegovini dodijeli kandidatski status. Time bi međunarodna zajednica vratila dug prema BiH. Bosna i Hercegovina je 2004. bila rame uz rame s Hrvatskom na EU putu, ali je, zbog neispunjavanja obaveza međunarodne zajednice predviđenih Dejtonom, BiH vremenom izgubila korak. Također očekujem da se na narednom samitu NATO-a, snažno podrži i unaprijedi NATO integracijski put Bosne i Hercegovine”, poručio je Džaferović.

Džaferović se danas sastao i sa premijerom Republike Grčke Kyriakosom Mitsotakisom i predsjednikom Evropskog vijeća Charlesom Michelom. Razgovarali su o aktuelnoj političkoj situaciji na Zapadnom Balkanu, sa posebnom pažnjom na evropsku perspektivu BiH i drugih država regiona.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad