Džebić: BiH ne nabavlja borbenu opremu, neki bi voljeli da Oružane snage budu lovačko društvo u uniformi

Džebić je, komentarišući aktuelne sigurnosne događaje u svijetu, ocijenio da se sve češće bilježe incidenti koji imaju potencijal da izazovu ozbiljne posljedice.

"Jedno je ne slagati se s političkim stavom, a drugo je koristiti silu kako bi se ideološki ili politički obračun završio ubistvom. Ovakvi slučajevi otvaraju pitanje nivoa i potrebe zaštite političkih ličnosti i bolje regulacije njihovog statusa", rekao je.

Podsjetio je da se i u BiH dešavaju incidenti s političkom pozadinom, poput paljenja automobila opozicionim političarima.

"Ono što je zajedničko za ove slučajeve jeste manjak povjerenja da će policijske strukture sprovesti istrage do kraja i pronaći odgovorne", dodao je Džebić.

Izrael, Katar i Bliski istok

Govoreći o izraelskom napadu na Katar, Džebić je istakao da je riječ o presedanu.

"Još od srednjeg vijeka pravilo je da se pregovarački timovi ne ubijaju. Izrael je u posljednjih godinu bombardovao Liban, Siriju, Iran, Jemen, a sada i Katar. Radi se o državi koja ima jedno od najopremljenijih ratnih zrakoplovstava u regiji, s Rafalima i F-15 avionima. To postavlja pitanje koliko arapske države uopšte mogu vjerovati jedna drugoj, posebno jer je sigurno da je Saudijska Arabija detektovala izraelske avione u svom zračnom prostoru", rekao je Džebić.

Dodao je da Hamas više nije samo teroristička organizacija, već političko-vojni pokret koji uživa veliku podršku Palestinaca.

"Izrael pokušava pregovarati s jedne strane, a s druge likvidirati vodstvo pokreta. To pokazuje licemjeran pristup međunarodne zajednice", smatra naš sagovornik.

Incident u Poljskoj i uloga Rusije

Analizirajući incident s dronovima u Poljskoj, Džebić je rekao da je riječ o klasičnoj provokaciji.

"Od 19 ruskih dronova, pronađeno je njih 15, većinom izviđačkih, bez eksplozivnih bojevih glava. To otvara mogućnost da se radi o namjernom potezu – ulasku u NATO zračni prostor bez izazivanja kolateralne štete. Postoji i teza da je ukrajinska protuzračna odbrana propustila dronove kako bi skrenula pažnju na svoje probleme, ali i mogućnost da su dronovi zbog ometanja GPS-a izgubili tačke udara i završili u Poljskoj", objasnio je.

Dodao je da ovakvi incidenti podsjećaju na dinamiku hladnog rata i mogu dovesti do ozbiljnih posljedica.

"Rusija koristi jeftine dronove od 50 do 100 hiljada dolara, a NATO ih obara raketama vrijednim 400 hiljada dolara i više. To je ogromna razlika u cijeni odbrane i napada", rekao je Džebić.

BiH i regija

Govoreći o sistemu odbrane u BiH, naglasio je da zemlja ne može parirati državama regije.

"BiH nije nacionalna država poput Srbije i Hrvatske tamo se budžeti ipak usvajaju. Kod nas vlade i budžeti stalno kasne, a u odbrambenom sistemu prisutne su opstrukcije, posebno od kadrova SNSD-a. Dakle, u BiH se nabavlja neborbena vojna oprema. Neki bi najviše volio da Oružane snage BiH budu neko lijepo lovačko društvo sa vojnim uniformama kao jedinim folklorom koji bi posjećao na Oružane snage, a sve ostal ćemo prepustiti donacijama iz Evropske unije, pa ćemo tako čekati na donaciju laptopa i kompjutera kao i nekih drugih stvari koje valjda nismo sposobni sami nabaviti", naveo je.

Istakao je da se Srbija i Hrvatska opremaju brže i efikasnije, svaka u skladu sa svojim političkim i vojnim kursom, dok BiH tapka u mjestu i ne može biti dio te trke.

Namjenska industrija i problem baruta

Džebić je govorio i o izazovima namjenske industrije u BiH, posebno nakon problema s dobavljačima baruta.

"Trideset godina oslanjamo se na iste dobavljače. To je naivno i opasno. Igman iz Konjica uvozio je barut iz Srbije, ali nakon uvođenja moratorija na izvoz naoružanja došlo je do prekida snabdijevanja. To je otvorilo pitanje diversifikacije dobavljača, a BiH bi mogla tražiti sirovine u Turskoj ili Kini", rekao je.

Džebić je naglasio da je namjenska industrija u BiH jedan od rijetkih sektora koji konstantno bilježi rast, ali da profit ostaje nizak upravo zbog visoke cijene sirovina i partijskog utjecaja.

"Mi ćemo ove godine dostići izvoz između 430 i 500 miliona KM. To je rekord, ali istovremeno kompanije ostvaruju nizak profit jer skupu sirovinu moraju uvoziti, a proizvode prodaju ispod cijene evropskih proizvođača da bismo bili konkurentni. Imamo stabilno tržište, ali nemamo sredstva da ulažemo u modernizaciju", pojasnio je.

Džebić je spomenuo i Vitezit, jedinu kompaniju u BiH koja je proizvodila dio radnih sirovina te je tom prilikom bio izuzetno kritičan.

"Vitezit je zamišljen kao oslonac domaće namjenske industrije, ali su ga nakon rata doslovno raskrčmile političke strukture. Danas je u vlasničkoj strukturi privatni kapital, i pregovori o njegovom vraćanju u punu funkciju su mnogo teži. Nažalost, država je izgubila kontrolu nad jedinom kompanijom koja je mogla smanjiti troškove proizvodnje i povećati profit domaćih fabrika oružja i municije", naglasio je.

Partijsko zapošljavanje i izborna godina

Džebić je ukazao i na to da su fabrike namjenske industrije često taoci političkih stranaka.

"Kompanije namjenske industrije u Federaciji BiH nazivaju 'zlatnom kokom'. To je razlog zašto svaka stranka traži da zaposli određen broj radnika. U izbornoj godini pojedine firme raspisuju i dva konkursa za zapošljavanje, iako faktički ne postoji potreba za tolikom radnom snagom. To nije razvojna politika, već partijsko uhljebljivanje koje dugoročno slabi sektor", stava je Džebić.

Dodao je da su kompanije namjenske industrije često pod partijskim utjecajem i da služe kao poluga zapošljavanja i osvajanja glasača.

"Ipak, namjenska industrija u BiH ima potencijal da bude generator razvoja, ali samo uz strateški pristup i stvaranje jedinstvenog klastera", zaključio je Džebić.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad