Nema putovanja, sve je manje posla, a sve veći pritisak na mentalno zdravlje. Ponajviše zbog ekonomske neizvjesnosti. Nema pomoći s vana na koju bi se mogli osloniti - jer nikakav napredak na putu ka Europskoj Uniji nije napravljen godinama, pandemija korona virusa uzdrmala je mala i srednja preduzeća, a novi problem za sindikate su i izmjene Zakona o radu u Federaciji. Za ponedjeljak su najavili protestnu šetnju u Sarajevu.
Dok se u Briselu danima pravio dogovor o raspodjeli budžeta i novca od fonda za obnovu od korona virusa zemljama članicama – dakle o milijardama i milijardama eura, u Bosni i Hercegovini možemo se samo sami zabaviti o svom jadu.
“Što smo bliže EU, naravno da su naše mogućnosti i alati da dobijemo novac veće. Mi nismo nigdje, mi nismo ni kandidat. Mi smo ovdje na jednoj geopolitičkoj vjetrometini, gdje zavisimo ustvari samo i isključivo od sadake bilo koga iz međunarodne zajednice jer niko na osnovu bilo kakvog ugovornog odnosa ne mora da nam bilo kakvu pomoć. Vi kada ste kandidat, to se mijenja. Mi nismo kandidat, mi nismo ništa”, kazao je Denis Čarkadžić, stručnjak za europske integracije.
Sadake će biti i za zemlje Zapadnog Balkana, pa tako i nama – ali su za ljude kojima je pandemija prouzrokovala gubitke veći problem domaći zakoni, odnosno njihova (ne)implementacija.
“A i to malo zakona što su osmisli kao da rasterete privredu – ništa bitno neće pomoći rasterećenju privrede jer već sad imamo trend gašenja manjih firmi, pogotovo obrta i nastavka otpuštanja radnika koji je bio izetatn u 3. i 4. mjesecu, međutim na neka obećanja institucija da će se donijeti zakoni koji će na neki način pomoći malim biznisima da prežive – međutim ljudi su čekali a te pomoći očigledno još nema”, kazao je Tomislav Majić, predsjednik Udruženja za poduzetništvo i posao Link
Osim što je egzistencija malih i srednjih preduzeća ugrožena drastičnim gubicima, probleme predstavnici radnika vide i u izmjenama i dopunama Zakona o radu koje će na dnevni red Federalnog parlamenta u ponedjeljak. Isti dan – najavljuju protestnu šetnju u Sarajevu.
“Ne dozvoljavamo da radnik bude instrument u rukama poslodavca – dakle da bude stvar, kao što je to automobil koji će poslodavac kad poželi upaliti i kad poželi ugasiti, bez da mu da adekvatnu platu, ono od čega će on adekvatno živjeti”, istakao je Selvedin Šatorović, predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH.
Nezadovoljstvo uzrokovano objektivnim problemima dolazi sa svih strana. Kako stabilizovati ekonomiju u BiH?
“Treba poduzeti jednu kombinaciju, miks mjera, znači broj jedan – subvencioniranje plaća kako bi se podržale kompanije u teškoća,a broj dva – kreditna ekspanzija odnosno odobravanje povoljnih kredita za kompanije koje imaju prilike za obnovu proizvodnje i povećanje proizodnje i broj tri poboljšanje poslovnog ambijenta akcijama, mjerama koje su već dugo vremena u pripremi i koje bi sada trebale da pokažu svoj puni efekat”, smatra Anto Domazet, profesor na ekonomskom fakultetu UNSA
Dok pandemija ne jenjava, borba za zdravlje nerijetko pada u drugi plan u odnosu na borbu za preživljavanje. I to je realnost Bosne i Hercegovine.
Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad