Monetarna politika i finansijska stabilnost u doba Covid-19, te odgovor finansijskog sektora na koronakrizu teme su ovogodišnjeg 8. po redu Susreta guvernera centralnih banaka država regije koji je danas održan u Rovinju, a kome je prisustvovao i guverner Centralne banke Bosne i Hercegovine Senad Softić.

Odgovor monetarnih politika na pandemiju Covid-19 se pokazao kao uspješan u stabilizaciji finansijskih tržišta. Iako su u prošlosti nekonvencionalne mjere monetarne politike, poput kupovine aktive velikih razmjera i ubrizgavanja likvidnih sredstava tokom Velike finansijske krize razvijale i koristile samo centralne banke velikih ekonomija, ova pandemija je podstakla da i centralne banke manjih ekonomija počnu koristiti slične mjere.

Obrazlažući situaciju u monetarnom i finansijskom sektoru Bosne i Hercegovine tokom pandemije Covid-19, guverner Softić je istakao da od početka ove krize CBBiH pomno prati domaća i međunarodna događanja. S obzirom na činjenicu da CBBiH primjenjuje strogi valutni odbor, nije bilo moguće slijediti korake drugih centralnih banaka i koristiti neke konvencionalne ili nekonvencionalne mjere monetarne politike.

“Naša prva odbrambena linija bila je održavanje kredibiliteta valutnog odbora”, rekao je guverner Softić, istakavši da je jedini instrument monetarne politike koji CBBiH ima na raspolaganju obavezna rezerva. Iako je bilo inicijativa za izmjenom stope obavezne rezerve, guverner je naglasio da za to nije bilo realnog razloga, jer komercijalne banke na računima drže značajan iznos iznad nivoa obavezne rezerve, dodavši još da su valutni odbor i stabilan kurs prema euru doprinijeli ukupnoj stabilnosti sistema, što su potvrdile i međunarodne rejting agencije.

Oporavak u Bosni i Hercegovini će zavisiti od dinamike oporavka naših glavnih trgovinskih partnera, zemalja Evropske unije. Sve ekonomije regije će ovu godine završiti s negativnim rastom BDP-a. Za BiH se u ovoj godini procjenjuje pad BDP-a od blizu šest posto, dok se za 2021. predviđa rast BDP-a od blizu četiri posto.

“S niskom domaćom potražnjom, uključujući ograničeni fiskalni prostor, malu privatnu potrošnju i bez novčanog podsticaja, brzina oporavka u velikoj mjeri će zavisiti od međunarodnih priliva kapitala”, rekao je guverner. Imajući u vidu skroman nivo direktnih stranih ulaganja u BiH sa samo 700 miliona KM tokom 2019. godine, guverner je naveo da će oslanjanje na multilateralnu podršku biti ključno.

Na kraju izlaganja guverner se osvrnuo na iskustva centralnih bankara u upravljanju krizom.

“S mog gledišta, koordinacija i komunikacija pokazali su se ključnim alatima u upravljanju krizom. Vremena koja su pred nama bit će, bez sumnje, vrlo zanimljiva i izazovna. Čini se da je razmišljanje o dugoročnim problemima i pronalaženje rješenja za njih relevantnije nego ikad”, rekao je guverner CBBiH, dodavši da je naučeno puno lekcija iz Covid krize, ali da kriza još nije gotova.

Stvarni učinci krize, kako je zaključio, postaće vidljivi kad ona završi, ali u međuvremenu moramo naučiti živjeti s Covidom i početi razmišljati izvan okvira Covida.

Susret guvernera centralnih banaka država regije održan je u organizaciji poslovnih sedmičnih novina Lider i Hrvatske udruge banaka, a cilj skupa je unaprijediti saradnju finansijskih institucija regije i razmijeniti iskustava u suzbijanju i ublažavanju posljedica finansijskih kriza i ukupne privrede, saopćeno je iz Ureda za komunikacije CBBiH.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad