Svjetski dan siromaštva obilježen je juče uz upozorenje da bi uslijed pandemije koronavirusa, prema podacima Svjetske banke, 150 miliona ljudi pandemija mogla da do kraja naredne godine dovede do ekstremnog siromaštva. Svjetsku banku zabrinjava i BiH koja nema svježe statističke podatke pa se procjenjuje da je 700.000 ljudi na rubu siromaštva. Dugoročnog plana u državi nema, upozoravaju ekonomisti.

Hikmet Čengić, penzioner sa minimalnom penzijom, preživljava tako što prodaje kokice i kukuruze prolaznicima, što su mu dodatna sredstva. U doba pandemije kaže da je trenutno na nuli.

“Imam kod kuće malo bašte, malo sijao, malo se bavio poljoprivredom. Penzija i uglavnom, nekako se krpilo. Nije katastrofa kako će biti, a meni se čini da će biti“, kaže nam Čengić.

Svjetska banka upozorava da pandemija koronavirusa pustoši bh. ekonomiju jer se prihodi i mogućnost zapošljavanja smanjuju, a nedostaju podaci o procjeni stanja siromaštva, jer posljednji podaci datiraju od prije pet godina. Svjetska banka konstatuje da su oba entiteta uvedenim mjerama za zaštitu privrede i ljudi donekle ublažili posljedce, ali nema preciznih podatka o efektu tih mjera za ublažavanje siromaštva:

”Ova je kriza pokazala potrebu da vlasti u BiH poduzmu odlučne radnje u pravcu usvajanja politika transparentnosti podataka, uz redovno provođenje terenskih istraživanja za praćenje pulsa zemlje i pravovremeno objavljivanje informacija. Samo tako će biti moguća proaktivna identifikacija problema koji najviše utiču na stanovništvo, donošenje politika i provođenje aktivnosti koje su prilagođene konkretnim problemima koji trebaju biti riješeni, kao i verifikacija da su te aktivnosti ostvarile očekivane rezultate. U nedostatku pouzdanih i pravovremenih podataka, mi idemo naslijepo kroz ovu oluju i bićemo sve manje sposobni da izbjegnemo nadolazeće”.

Državna agencija za statistiku nema ni preciznih podataka kakvo je stanje nezaposlenosti u BiH u ovom trenutku. Posljednji podaci datiraju s kraja 2018. godine, kada je zvanično bez posla bilo više od 430.000 ljudi. Uslijed pandemije, veliki broj privrednih grana u BiH trpi udarac. Najviše promet i komunikacije, turizam, izvozna industrija i poljoprivreda. Zbog toga je Vlada FBiH donijela uredbu o pomoći ovim granama i to 90 miliona KM.

“Pomogli smo ove, je li, četiri grane. 30 miliona je išlo za turizam, 30 miliona za izvoznike, dakle industrija, 10 miliona za poljoprivredu, izvoznike, 20 miliona za promet. Uslovi koje smo postavili u ovoj uredbi ciljaju na dvije stvari. Jedno je zadržavanje radnih mjesta i definirano je 40 posto potencijala od ovih 90 miliona ide na održavanje radnih mjesta“, naglašava Fadil Novalić, premijer FBiH.

No za ekonomisticu Svetlanu Cenić, ekonomija u ovo vrijeme u BiH nije dobro postavljena. Za nju su institucije i javna uprava ispred privrede koja je, kako kaže smještena u podrume i špajze. Donesene mjere su promašile svoj cilj. Fiskalna vijeća ne rade, ne postoji na državnom nivou krizni štab koji bi građanima i privredi donio sigurnost.

“Sam način na koji su objavljeni izvještaji o padu BDP-a za prvih šest mjeseci vam govori o nakaradnoj državi i nepostojanju države, gdje RS objavljuje pad od 7,6, Federacija 5,6, a država objavljuje 10,8. Što je matematički, da ne kažem neku ružniju riječ, potpuno smiješno i govori o tome da nam se statistike šminkaju dok tonemo u siromaštvo”, navodi Svetlana Cenić, ekonomistica.

Građani sa druge strane kažu da se boje kako će ekonomija biti ispred zdravlja ljudi.

“Zdravlje radnika, penzionera, svih građana je mnogo, mnogo važnije, ne može se dovesti u vezu niti mjeriti sa ekonomskim padom ili bilo čim takvim“.

Ekonomisti su još tokom godine najavili da bi ekonomija u BiH mogla doživjeti ozbiljan udarac uslijed pandemije. Turizam, izvoz, poljoprivreda, bilježe pad koji će se, predviđanja su stručnjaka, samo nastaviti. Još kada su uzme u obzir da je novi koordinator Svjetske banke i MMF-a u BiH koji stupa na dužnost u novembru, najavio zaokret politike u smislu akcentiranja nejednakosti u društvu kao kočnicu siromaštva, jasno je da se u BiH produbljuje jaz između javne potrošnje i građana BiH.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad