Povratak američkog giganta budi stara sjećanja: Kako je Bičakčićevo "ne" Bechtelu koštalo BiH decenija bez autoputa

Prema Oručevićevom svjedočenju, američki Bechtel je u konzorciju s turskom kompanijom ENKA, tada predvođenom jednim od najbogatijih turskih privrednika našeg porijekla Šarikom Tarom i američkim diplomatom Charlesom Redmanom, na stol stavio konkretnu ponudu.

Tursko-američka ponuda na stolu

Model je bio sličan onome koji je u isto vrijeme primijenila Hrvatska pod vodstvom Franje Tuđmana, a koji je susjednoj zemlji osigurao modernu mrežu autoputeva i brzu integraciju prema Zapadu.

"Ponuda za BiH podrazumijevala je 300 miliona dolara iz američke EXIM banke za projektovanje i rješavanje imovinsko-pravnih odnosa. Bio je garantovan završetak projekta u roku od oko sedam godina, što bi omogućilo potpunu infrastrukturnu integraciju i snažan ekonomski napredak", navodi Oručević.

Plan je imao snažnu podršku tadašnjeg predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Alije Izetbegovića, koji je u tome vidio ne samo ekonomski, već i strateški potez dobivanja dva moćna politička saveznika – SAD-a i Turske.

Hladan tuš u Predsjedništvu

Međutim, ključni sastanak u Predsjedništvu BiH donio je neočekivan obrat. Uz prisustvo sva tri člana Predsjedništva (Izetbegović, Jelavić, Radišić) i investitora, tadašnji federalni premijer Edhem Bičakčić odbio je američko-tursku ponudu.

"Na iznenađenje prisutnih, premijer Bičakčić je odbio ponudu, izjavivši da već ima dogovorenog partnera u francuskoj korporaciji Bouygues", prisjeća se Oručević. Izetbegovićeva upozorenja da bi to mogla biti "teška historijska greška" nisu promijenila premijerov stav.

Opklada o "pozlaćenom asfaltu"

Epilog tog sastanka ostao je upamćen po gorkoj ironiji Šarika Tare. Razočaran odlukom, vlasnik ENKA-e je tada izrekao rečenicu koja se, nažalost, pokazala proročanskom.

"Šarik Tara je, s mnogo gorčine i još više ironije, rekao da će – ako Vlada Federacije BiH u saradnji s Bouyguesom ikada izgradi jedan kilometar autoputa – taj prvi kilometar 'pozlatiti slojem zlata debljine jednog centimetra'", navodi bivši gradonačelnik Mostara.

Vrijeme je pokazalo da je Tara bio u pravu. Francuski Bouygues nikada nije realizirao projekt, a Bičakčićev kamen temeljac ostao je samo simbol propalih ambicija. Bechtel i ENKA su se povukli, a Bosna i Hercegovina je izgubila decenije u sporoj i mukotrpnoj izgradnji kilometar po kilometar.

Lekcija za budućnost

Danas, više od 25 godina kasnije, Bechtel je ponovo u Sarajevu, ovaj put s fokusom na energetsku nezavisnost i plinovod Južna interkonekcija. Oručevićev osvrt dolazi kao upozorenje da se historija ne ponovi.

"Nadam se da se, nakon više od 25 godina, neće propustiti nova prilika koja se ukazala dolaskom američkog ekonomskog diva", zaključio je Oručević, aludirajući na trenutne političke manipulacije koje ponovo prijete da zaustave ključne infrastrukturne projekte u zemlji.