Novi podaci o uvozi i izvozu
BiH gubi 11 miliona KM dnevno na hranu: Robu koju izvozimo ujedno i uvozimo, suficit ostvaren samo s Austrijom

Bosna i Hercegovina i ua prvih šest mjeseci ove godine bilježi deficiti u spoljnotrgovinskoj razmjeni, odnosno uvozi mnogo više proizvoda nego što izvozi. Pozitivno je to što je obim izvoza porastao za 5,5 posto, ali to i dalje nije dovoljno jer u nekim sektorima uvozimo proizvode vrijedne milijardama, a izvozimo u milionima.
Slaviša Ćeranić, direktor Sektora za makroekonomski sistem VTK BiH kazao je kako u prvih šest mjeseci ove godine bilježimo stabilizaciju situacije poredeći s istim periodom prošle godine.
"Imako rast onima spoljnotrgovinske razmjene u ovom periodu godine za pet posto i on je iznosio 23,6 milijardi KM. Od tog broja, na uvoz je otišlo 15 milijardi KM i rastao je za 4,5 posto, a izvoz 8,6 milijardi KM i on je rastao za 5,5 posto u odnosu na isti period prošle godine", rekao je Ćeranić.
Uvoznost od uvoza
Ukupan deficit u spoljnotrgovinskoj razmjeni iznosi 6 milijardi KM.
"Svjesni smo ovog defictia u prethodnih nekoliko godina i teško da će se ta situacija promijeniti u narednom periodu uzimajući u obzir našu zavisnost od uvoza intermedijarnih dobara, male prozivodnje i drugih strukturnih problema s kojima se susreće bh. privreda", rekao je Ćeranić.
Najznačanija tržišta i jedno iznenađenje
Najznačajnija tržišta spoljnotrgovinske razmjene za BiH su i dalje Hrvatska, Srbija, Njemačka, Italija i Slovenija. S Hrvatskom smo imali spoljnotrgovinsku razmjenu od 4,1 milijardu KM, slijedi Srbija sa 2,7 milijardi KM, Njemačka sa 2,6 milijardi KM, Slovenija 1,9 milijardi KM i Italija 1,8 milijardi KM.
Izvozili smo najviše u Hrvatsku (1,3 milijarde KM), potom u Njemačku (blizu 1,3 milijarde KM), Srbiju (900 miliona KM), Austriju (800 miliona KM) i Sloveniju (735 mioiona KM).

A uvezli smo opet najviše iz Hrvatske (2,8 milijardi KM), Srbije (1,9 milijardi KM), Slovenije (1,2 miljardi KM), Njemačke (1,28 milijardi KM) i Italije (1,1 milijardu KM)
"Oko 70 posto proizvoda plasiramo na tržište EU, a ostalo na tržite CEFTA-e EFTA-e i ostala", kazao je Ćeranić.
Na tržište EU za šest mjeseci 2025. godine izvezli smo prozivode vrijednosti 6,4 milijarde KM, a uvezli 9,9 milijardi KM.
"Gotovo sa svim zemljama imamo deficit u spoljnotrgovinskoj razmjeni osim Austrije gdje imamo blagi suficit", istakao je Ćeranić.
Kada je u pitanju tržište CEFTA-e, najznačajniji partner je Srbija. Izvezli smo rbou u vrijednosti od 902 mioiona KM, a uvezli u vrijednosti od 2 milijarde KM.
Na tržištu EFTA-e dominira Švicarska. Uvezli smo robu vrijednosti 321 miliona KM, a izvezli 213 miliona KM.
S tržišta Kina, SAD, Turske i dr. uvezli smo robu u vrijednosti od 2,3 milijarde KM, a izvezli 642 miliona KM.
Naglašeno je da porastu izvoza doprinjela regionalna saradnja.
Najveći deficit u agro i prehambenoj industriji
Belma Alihodžić iz VTK BiH navela je kako najveći deficit bilježi agro i prehrambena industrija - 2 milijarde KM.
"To je jedna trećina ukupnog sektora spoljnotrgovinske razmjene. Dnevno gubimo 11 miliona KM u ovom sektoru. To više nije ekonomski problem već poroblem samoodrživosti jer ne proizvodimo ono što jedemo", kazala je Alihodžić.

Najviše uvozimo mesa.
Slično je i u sektoru pića i alkohola gdje je deficit 228 miliona KM, a dominira uvoz flaširane vode, sokova, piva i alkoholnih pića.
Na trećem mjestu je voće i povrće.
"Ovo su sve robe za koje imamo potencijal da proizvedemo sami. Potrebna je nova agrarna politika, ne samo poticaji", istakla je.
Poveća ne izvoz ruda, u atomobilskoj i nenamjenskoj industriji. Najviše izvozimo dijelove, ali uvozimo gotove proizvode.
Drvna industrija jedina sa suficitom, ono što izvozimo i uvozimo
Tekstilna industrija bilježi pad izvoza.
"Jedini sektor koji bilježi suficit jer drvna industrija - oko 600 miliona KM. Najveći suficit je u namještaju - dijelovi, posteljinama", navela je.


Izvozimo najviše električne energije, izolovane žice, konstrukcije čelika i dijelove motornih vozila i sjedala - kada su u pitanju tarfine robe.
Uvozimo naftna ulja, osobne automobile, lijekove - od kojih najviše onkološke, ali i električnu energiju i bakrenu žicu.
"Sve ove brojke pokazuju da smo izvozno aktivni, ali strukturno ranjivi. Prerađujemo, ali zavisimo. Izvozimo dijelove, a uvozimo gotove proizvode. Ukoliko izvozimo električnu energiju, dijelove za automobile, konstrukcije od čelika, zašto i dalje uvozimo vodu, meso, paradajz i pivo? Ne trebamo samo tražiti strateški odgovor nego i u nama svima kao konzumentima", zaključila je Alihodžić.
╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare