Oglas

Ante Domazet za N1

Ekonomski stručnjak upozorava: Ovaj udar moramo svi da pretrpimo, vlasti u BiH su nemoćne

rast cijena, gorivo
AI

Cijene goriva u Bosni i Hercegovini bilježe rast, a na jednoj benzinskoj pumpi u Sarajevu dostigle su i četiri konvertibilne marke po litri. Uz cijenu barela nafte od oko 102 dolara, sve su izraženije bojazni građana o daljnjem poskupljenju. O kretanjima na tržištu i mogućim scenarijima razgovarali smo sa profesorom ekonomije Antom Domazetom.

Oglas

Cijene goriva ne zavise direktno od cijene nafte

Domazet naglašava da cijene goriva u Bosni i Hercegovini ne određuje direktno cijena sirove nafte, već tržišta naftnih derivata.

„Prije svega bih želio da po ne znam koji put ponovim da na cijene dizel goriva i benzina utiču tržišta dizel goriva i benzina. Dakle, to je za Bosnu i Hercegovinu referentno tržište PLEC Mediteran, na kome se vrše kotacije, spot kotacije cijena ovih naftnih derivata“, kazao je.

Pojasnio je da posmatranje cijene nafte može biti pogrešno ako se ne uzme u obzir širi kontekst tržišta.

„Dakle, vi kad promatrate kretanje cijena nafte, to vam je kao da gledate cijenu pšenice, a koliko će brašno biti zavisi od toga kakvi su odnosi na tržištu brašna, tražnja i tako dalje, ponuda i slično“, naveo je.

Ističe da se tržište dizela i benzina trenutno nalazi u fazi rasta potražnje.

„Tržište dizel goriva i benzina se sada inače budi zbog toga što proljeće i ljeto donose period povećane potrošnje u putničkom saobraćaju, mada je iza nas grejna sezona, dizel gorivo se mnogo manje troši, plin je tu dominantan“, rekao je.

Geopolitički faktori i sezona povećavaju pritisak na cijene

Prema njegovim riječima, cijene na PLEC Mediteranu pokazuju veliku nestabilnost.

„Cijene na PLEC Mediteranu pokazuju veliku nervozu, kolebaju se. Svaki znak političkog smirivanja na Bliskom Istoku izražava se u nekom padu cijena i obrnuto“, kazao je.

Dodao je da su propali pregovori između Sjedinjenih Američkih Država i Irana dali novi impuls rastu cijena.

„Sada smo u periodu uzburkanih očekivanja, propali pregovori Amerike i Irana su dali novi impuls rastu cijena. Dizel gorivo je sada dostiglo 1.440 dolara po toni. To vam je cijena koja je dva puta otprilike veća u odnosu na februar 2022., prije početka ratnih sukoba“, naveo je.

Naglasio je da posmatranje samo cijene nafte nije dovoljno.

„Mi možemo jednim okom gledati na cijene nafte, ali nemojte se zadržavati na tome. Analitičarima bi trebalo da bude jasno da moraju zaviriti u arhive PLEC Mediteran, CIF, u lukama Mediterana. To je ono o čemu možemo govoriti“, rekao je.

Dodaje da trenutni pokazatelji ne daju razloga za optimizam.

„Te cijene ne daju razloga za ohrabrenje. Može se očekivati da će i zbog sezonskog povećanja tražnje, a i zbog geopolitičkih faktora, cijena rasti, ali na prvi znak smirivanja situacije tržišta će pozitivno reagirati“, istakao je.

„Vlast ne može oboriti cijene goriva“

Govoreći o mogućim mjerama vlasti, Domazet je poručio da Bosna i Hercegovina nema kapacitet da utiče na cijene goriva kroz fiskalne mjere.

„Ništa vlast ovdje ne može uraditi. Bosna i Hercegovina je nemoćna. Šta vi mislite, da treba sad sve poreske prihode koje imamo od nafte da se oslobodimo da bi cijena bila niža?“, kazao je.

Kritikovao je prijedloge o smanjenju akciza, navodeći da bi takve mjere bile štetne.

„Cijene ni na kakav način intervencijama fiskalnim ne treba obarati. I ovi pokušaji da se kroz akcize smanje cijene su samoubilački pokušaji“, rekao je.

Upozorava da bi takve mjere dugoročno više koristile onima koji mogu podnijeti poskupljenja.

„A obarati akcize znači samo vraćati novac u džepove onih koji su ekonomski jači i mogu da podnesu ovaj udar“, naveo je.

„Ovaj udar moramo svi da pretrpimo“

Domazet ističe da će posljedice rasta cijena goriva osjetiti svi građani.

„Ova situacija se odražava i na prevoz i na hranu, i to je ono što će posebno pogoditi siromašne slojeve stanovništva“, kazao je.

Naglašava da trenutno ne postoje brza rješenja.

„Za sada ovaj udar moramo svi da pretrpimo“, poručio je.

Dodaje da je važno sačekati razvoj situacije prije donošenja konkretnih mjera.

„Nadamo se da će ovaj udar biti kratkoročan i da je najbolje sada očekivati, biti smiren i poduzimati prave mjere“, naveo je.

Pomoć usmjeriti najugroženijima, ne kroz akcize

Prema njegovim riječima, fokus treba biti na pomoći najugroženijim građanima, a ne na općim mjerama poput smanjenja akciza.

„Treba poduzimati mjere koje će stanovnike koji su u teškom položaju kompenzirati kroz novčane doznake, da im se dadne namjenski novac za povećane troškove hrane, goriva i slične stvari“, rekao je.

Ističe i važnost očuvanja budžetske stabilnosti.

„Mora se očuvati fiskalna stabilnost da bi budžeti mogli da intervenišu za siromašne slojeve koji će biti pogođeni ovom krizom“, kazao je.

„Ukidanje akciza je neozbiljna igra“

Domazet je posebno upozorio na dugoročne posljedice eventualnog ukidanja akciza.

„Kada jednom oborite akcize, ne da ste ih oborili na šest mjeseci, nego na vječno. To je jedna neozbiljna igra i s tim treba prestati“, poručio je.

Umjesto toga, predlaže konkretne mjere koje bi pomogle određenim sektorima.

„Bolje je posvetiti se tome da poljoprivrednicima osiguramo plavi dizel za pokretanje strojeva i mašina. Nažalost, sezona sjetve je već u jeku i možda je kasno za to, ali o tome je trebalo ranije voditi računa“, zaključio je.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad

Više tema kao što je ova?

Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare

Pratite nas na društvenim mrežama