"Matematički neisplativa proizvodnja"

Gradaščević je istakao da su poljoprivrednici već tokom aktuelne sjetve smanjili površine pod pšenicom, a kao dva ključna razloga naveo je nepovoljne vremenske uslove i visoke troškove proizvodnje.

"Mi već imamo sad, evo što sam vidio ovdje, u ovim mjestima gdje živim i oko mene, tako da su već sad smanjene površine pod pšenicom iz više razloga", kazao je.

Objasnio je da nedostatak padavina mjesecima otežava pripremu zemljišta, dok istovremeno rastu cijene goriva, umjetnog đubriva i sjemenske pšenice.

"Cijena, kao što znamo, skoro 20-ak godina se ne mijenja, to je gore plus-minus neki fening, to je zanemarivo. Evo, ove godine negdje se kretala u rasponu od 32 do 35 feninga, eto neka srednja cijena je negdje oko 33 feninga. Tako da je to bukvalno i matematički neisplativa proizvodnja", upozorio je Gradaščević.

"Mi već zavisimo od uvoznog hljeba i brašna"

Na pitanje prijeti li Bosni i Hercegovini potpuna zavisnost od uvoza ukoliko domaći proizvođači nastave odustajati od sjetve, Gradaščević je odgovorio da je zemlja već u velikoj mjeri zavisna od uvozne pšenice.

"Mi, nažalost, već sad zavisimo od uvoznog hljeba i brašna. Mi ovo što proizvedemo pšenice u Bosni i Hercegovini, to je možda dovoljno za nekih dva do tri mjeseca ukupno u toku godine za proizvodnju brašna, odnosno hljeba. Ovo ostalo, dakle deset, odnosno devet mjeseci, mi smo osuđeni na uvoz", rekao je.

Naglasio je da Bosna i Hercegovina ima zemljište i ljude koji bi mogli proizvoditi znatno više hrane, ali da nedostaje sistemska podrška domaćim proizvođačima.

"Nažalost, mi imamo potencijal, imamo zemljište, imamo i dan-danas još taj ljudski potencijal koji bi se bavio poljoprivredom. Međutim, nemamo, nažalost, sistema koji bi zaštitio domaćeg poljoprivrednika i na neki način bio mu vjetar u leđa, kako bi pogotovo mlađi ljudi ostali na selu, bavili se poljoprivredom i proizvodili hranu", istakao je.

Upozorenje na moguće nestašice hrane

Gradaščević je podsjetio na period pandemije koronavirusa, kada su pojedine zemlje ograničavale izvoz osnovnih životnih namirnica.

Upozorio je da bi se slična situacija mogla ponoviti u slučaju neke nove velike krize, što bi za zemlju koja se u velikoj mjeri oslanja na uvoz predstavljalo ozbiljan problem.

"I sad zamislite, što nije nemoguće, da se u nekom periodu koji je pred nama desi isto tako neka kataklizma. Ne mora biti epidemija, evo može biti nešto treće. I mi u tom trenutku, u takvoj situaciji, mi smo faktički osuđeni ovdje na gladovanje", upozorio je.

Dodao je da problem nije u nemogućnosti proizvodnje hrane, nego u tome što poljoprivrednici nemaju uslove da od svog rada osiguraju egzistenciju.

"Poticaji postoje, ali to je jedno šarenilo"

Govoreći o poticajima, Gradaščević je naglasio da oni postoje, ali da su poljoprivredne politike u Bosni i Hercegovini neusklađene.

"Vidite, poticaji postoje u Bosni i Hercegovini. Sad, moramo biti tu iskreni i reći. Međutim, to je jedno šarenilo. To je jedno takvo šarenilo da je to faktički više nemoguće ni porediti ni gledati", kazao je.

Ukazao je na različite visine poticaja i pravila na kantonalnom, entitetskom i nivou Brčko distrikta, zbog čega poljoprivrednici nemaju jednake uslove poslovanja.

Smatra da sami poticaji nisu dovoljni da bi se zaustavilo propadanje domaće proizvodnje.

"Sam poticaj kao poticaj nije dovoljan da bi poljoprivrednik imao elan i želju da se bavi tom proizvodnjom. Odnosno, mora tu još biti neki niz mjera koje, uostalom, imaju i zemlje u okruženju, da ne govorim Evropska unija", objasnio je.

"Mi smo braća po mukama": Traži državno ministarstvo poljoprivrede

Kao jedno od ključnih rješenja Gradaščević vidi osnivanje državnog ministarstva poljoprivrede, koje bi omogućilo usklađivanje politika i donošenje zajedničke strategije razvoja ovog sektora.

"Nama je nasušna potreba to ministarstvo", poručio je.

Svjestan je političkih prepreka koje bi mogle pratiti takvu inicijativu, posebno zbog pitanja nadležnosti, ali smatra da bi poljoprivrednici iz svih dijelova zemlje podržali njegovo osnivanje.

"Kad bi se poljoprivrednici pitali, to ministarstvo uopšte ne bi bilo upitno", rekao je.

Podsjetio je i na svoju raniju izjavu da su poljoprivrednici u Bosni i Hercegovini "braća po mukama", jer se suočavaju s gotovo identičnim problemima bez obzira na to gdje žive i rade.

"Cijena dizela problem je i meni ovdje i onome dole u Čapljini, i onome tamo u Banjaluci ili Laktašima, nebitno. Cijena repromaterijala, ostalog, isti nam je problem", istakao je.

Smatra da bi zajednička institucija omogućila i kvalitetnije usklađivanje domaće poljoprivredne politike s evropskim zahtjevima.

"Plavi dizel mora se odmah uvesti"

Gradaščević je posebno izdvojio uvođenje plavog dizela, odnosno povoljnijeg goriva za poljoprivredne proizvođače, kao jednu od mjera koje bi se morale hitno provesti.

"Jedna od osnovnih mjera koja bi se odmah morala uvesti jeste plavi dizel. Skoro sve zemlje u regiji imaju, mi nažalost nemamo", rekao je.

Prema njegovim riječima, dosadašnje mjere nisu donijele potrebne rezultate, što potvrđuju problemi s kojima se suočavaju i ratari i mljekari.

"Ovo što kantonalna, odnosno entitetska ministarstva imaju te poticaje, to, vjerujte mi, evo, nažalost, to se vidi na stanju poljoprivrede, da to nije dobro", naglasio je.

Dosadašnji pristup uporedio je s privremenim gašenjem vatre dok požar i dalje bukti.

"Treba nam to prije ili kasnije, bolje danas nego sutra, jer poljoprivredni sektor, nažalost, nije u dobroj situaciji. A evo, to svjedočimo svakim danom", zaključio je Mustafa Gradaščević za N1.