Direktor Agencije za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine Jasmin Mahmuzić, u intervjuu za N1, potvrdio je novo produženje moratorija na otplatu kredita, zbog iznimno loše epidemiološke situacije. Produženje moratorija je do kraja juna ove godine, a detalje objašnjava Mahmuzić.

Da li se moratorij na otplatu kredita produžava, te od kada do kada?

Agencija je ponovno dala mogućnost podnošenja zahtjeva za moratorij i ostale posebne mjere. Građani i privredni subjekti imaju mogućnost podnošenja zahtjeva za moratorij koji može trajati do 30. juna 2021. godine i ostale posebne mjere koje mogu trajati do 31. decembra 2021. godine. Odluke su usvojene 11. marta 2021. godine na sjednici Upravnog odbora Agencije, a primjenu ćemo imati od naredne sedmice, u skladu sa rokovima i postupkom objave u Službenom listu FBiH. Nove odluke se temelje na odlukama iz augusta 2020. godine i predstavljaju kontinuitet aktivnog djelovanja Agencije za bankarstvo FBiH u cilju ublažavanja ekonomskih posljedica pandemije i oporavka privrede.

Da li za moratorij mogu aplicirati korisnici kredita kojima je već bio odobren moratorij prošle godine?

Da, subjekti bankarskog sistema mogu odobravati posebne mjere i klijentima kojima su prethodno odobravane posebne mjere u skladu sa odredbama odluka iz marta i augusta 2020. godine.

Svjesni smo da je dio ranije odobrenih posebnih mjera istekao. Postoje skupine privrednika i građana koje i dalje ili iznova imaju potrebu za ovom vrstom olakšica, naročito zbog trenutne i očekivane eskalacije epidemiološke krize.

Osnovni kriteriji za primjenu privremenih mjera nisu se mijenjali. I dalje su to klijenti, fizička ili pravna lica čiji su prihodi, odnosno izvori za otplatu, značajno smanjeni kao posljedica utjecaja pandemije i time je otežano, onemogućeno ili će biti onemogućeno izmirivanje obaveza prema subjektima bankarskog sistema.

Da li i na koji način sarađujete sa Centralnom bankom Bosne i Hercegovini na ublažavanju ekonomskih posljedica izazvanih pamdemijom?

Određene aktivnosti se odvijaju i na nivou Stalnog odbora za finansijsku stabilnost u BiH čiji rad koordinira Centralne banke BiH. Redovna razmjena informacija se odnosi i na indikatore finansijske stabilnosti kao i na rezultate „testiranja na stres“ koji za nas imaju veliku važnost. Pored svega navedenog, koristimo svaku priliku za razmjenu stavova i mišljenja koji se odnose na finansijsku stabilnost. U okvirima postojećeg regulatornog i institucionalnog okruženja, prije svega, Agencija za bankarstvo FBiH koordinira mjere i aktivnosti sa Agencijom za bankarstvo RS.

Da li postoji mogućnost da eventualno bude ugrožen opstanak i poslovanje neke od manjih banaka?

Na kraju 2020. godine imali smo zadovoljavajuće pokazatelje koji ukazuju na stabilnost, kapitaliziranost i likvidnost bankarskog sistema. Suočavamo se sa izazovima i scenarijima koje nismo mogli predvidjeti. Ipak, u ovom trenutku nemamo naznake brzih ili dramatičnih događaja koji bi mogli ugroziti neku od banaka u Federaciji BiH. Zakonski okvir i organizacija rada Agencije za bankarstvo je prilagođena i potrebama upravljanja i u situacijama koje mogu nastati kao rezultat ugroženog opstanka banaka. Imamo specijalizirane funkcije koje su spremne za restrukturiranja ili druge poteze na zaštiti interesa deponenata i države. Dakle, bilo bi neoprezno tvrditi da se problemi ne mogu desiti, ali smo spremni za svaki mogući scenarijo.

Može li se uskoro očekivanje ukrupnjavanje finansijskog sektora, kroz prodaju ili udruživanja?

Kriza izazvana pandemijom je usporila trend rasta aktive bankarskog sektora. Kretanja koja smo imali u proteklim godinama ukazivala su na stalni rast potencijala naših banaka koji je imao vezu i sa jačanjem ekonomije. Određene aktivnosti koje se odnose na spajanja banaka su usporene zbog slabosti u radu dijela institucija. Imamo aktivne postupke koji se odnose na dvije banke u FBiH. Trenutno nemamo značajnijih najava ili postupaka, ali ne isključujemo mogućnost prodaja udjela, udruživanja ili ulazaka na naše tržište. Takvi događaji mogu ovisiti i o dešavanjima izvan BiH i na nivoima bankarskih grupacija.

Kako se mikrokreditni sektor i njihovi korisnici nose sa posljedicama epidemije?

Zaključno sa 31. decembrom 2020. godine 54,3 miliona KM ili 10,1% od iznosa ukupnih kredita mikrokreditnog sektora obuhvaćeno je nekom od aktivnih mjera propisanih odlukom o privremenim mjerama iz augusta 2020. godine. Ovaj podatak možemo usporediti sa udjelom kredita na kraju 2020. godine koji su obuhvaćeni privremenim mjerama u bankarskom sektoru, 6,7% ili milijarda KM. Kod zaključaka moramo biti oprezni jer se po strukturi i rizičnosti moraju praviti razlike između ova dva značajna sektora koje pratimo.

Na nivou mikrokreditnog sektora u FBiH iskazan je pozitivan finansijski rezultat u 2020. godini u iznosu od 11,5 miliona KM koji je, uslijed značajnog povećanja troškova rezervisanja za kreditne i ostale gubitke i ostalih poslovnih rashoda, manji za 36% u odnosu na 2019. godinu.

Koliko su banke izložene prema državi, odnosno entitetima, kao korisnicima kredita i kako Agencija to prati?

Odlukom Agencije za bankarstvo FBiH o velikim izloženostima propisuju se minimalni zahtjevi u upravljanju velikim izloženostima kojima je banka izložena u svom poslovanju što uključuje i ograničenja izloženosti prema vladama. Definisano je da zbir izloženosti prema Vijeću ministara BiH, Vladi FBiH, Vladi RS i Vladi Brčko Distrikta ne smije prelaziti 300% regulatornog kapitala banke. Regulatorni kapital banaka u FBiH sa krajem 2020. godine je iznosio 2,7 milijardi KM. Praćenje ovog i niza ostalih limita je važan zadatak kontrolnih funkcija u bankama i na nivou bankarske supervizije.

Po strukturi, pratimo izloženost prema vladinim institucijama i javnom sektoru, dok najznačajniju kategoriju predstavljaju izlaganja u vidu kupovine vrijednosnih papira koje emituju različiti nivoi vlasti.

U 2020. godine zabilježen je neznačajan rast izloženosti banaka u FBiH prema vladinim institucijama i javnim preduzećima u BiH od 8,2% ili približno 45 miliona KM, do iznosa od 594 miliona KM.

Kada je u pitanju ulaganje banaka u vrijednosne papire države, entiteta i distrikta, zabilježen je rast ukupne izloženosti od približno 245 miliona KM ili 33%, do iznosa od 992 miliona KM. Banke su povećale portfolio vrijednosnih papira FBiH za 167 miliona KM i RS za 77 miliona KM. Cijeneći ukupno stanje javnog duga i rast izloženosti prema državi i njenim strukturama, u odnosu na okolnosti sa kojima se država i ekonomija trenutno suočavaju, zabilježeni rast ne možemo smatrati pretjeranim.

Raspoloživi potencijal banaka i dalje može biti iskorišten za značajna finansiranja strateških projekata koji su nam potrebni i u kontekstu oporavka od ekonomske krize izazvane pandemijom.