Od duga do poskupljenja: Ekonomistkinja upozorava kako zaduživanje entiteta utiče na vaš novčanik

Šta ove brojke znače za građane, budžetsku stabilnost i rizik rasta cijena, u emisiji Novi dan analizirala je prof. dr. Nerma Čolaković-Prguda, profesorica ekonomije na Univerzitetu „Džemal Bijedić“ u Mostaru.

Trezorski zapisi vs. obveznice: ključne razlike u zaduživanju entiteta

Profesorica Čolaković-Prguda objašnjava da su i trezorski zapisi i obveznice finansijski instrumenti, ali se razlikuju po ročnosti i riziku.

„Trezorski zapisi su kratkoročni, do godinu dana, i nalaze se na tržištu novca, dok su obveznice dugoročne i pripadaju tržištu kapitala. Samim tim, rizik je veći kod obveznica“, ističe.

Dodaje i važnu razliku u kamatama:

„Trezorski zapisi u pravilu ne nose kamatu, dok obveznice i posebno euroobveznice podrazumijevaju kamatu zbog dužeg roka otplate.“

Zbog toga je, kako naglašava, s finansijskog aspekta povoljnije zaduživanje putem trezorskih zapisa.

Euroobveznice i međunarodno tržište: veći novac, ali i veći rizik

Zaduživanje na međunarodnim tržištima, poput londonske berze, nije samo po sebi negativno, ali nosi dodatne rizike.

„Euroobveznice se izdaju u valuti koja nije domaća valuta, što znači dodatni rizik. Na tom tržištu učestvuju međunarodni investitori, a kamatne stope su znatno više“, pojašnjava.

Upravo zbog toga, zaduženje Republike Srpske od 500 miliona eura uz kamatu veću od šest posto predstavlja skuplji oblik finansiranja.

Ko vraća dug: građani kroz poreze i budžet

Jedna od ključnih poruka analize jeste da dug na kraju uvijek vraćaju građani.

„Servisiranje duga ide kroz budžet, a budžet se puni javnim prihodima – prvenstveno porezima koje plaćaju građani“, kaže Čolaković-Prguda.

Dodaje da bi mnogo korisnije bilo kada bi se taj novac usmjeravao u razvoj:

„Bilo bi bolje da se sredstva ulažu u projekte koji povećavaju BDP i zaposlenost, umjesto u otplatu duga.“

Dugoročne posljedice: dug će otplaćivati i buduće generacije

Profesorica upozorava da je riječ o dugoročnom procesu.

„Mi se zadužujemo u kontinuitetu i taj dug neće nestati brzo. Njegove posljedice će osjećati i buduće generacije“, naglašava.

Iako dug sam po sebi nije nužno negativan, ključ je u njegovoj strukturi i namjeni.

Loš kreditni rejting BiH: zašto plaćamo skuplje kamate

Jedan od razloga skupljeg zaduživanja je nepovoljan kreditni rejting.

„Bosna i Hercegovina ima rejting B ili B+, što spada u špekulativnu kategoriju. To znači da investitori traže više kamate zbog većeg rizika“, objašnjava.

U poređenju s regionom, gdje su kamate oko 4,5 do 5,5 posto, BiH se zadužuje skuplje.

„Zbog političke i ekonomske nestabilnosti teško je očekivati brzo poboljšanje rejtinga“, dodaje.

MMF ili tržište: brže ili jeftinije zaduživanje

Profesorica ističe dilemu između dva modela finansiranja:

• Zaduživanje na tržištu je brže, ali skuplje
• Zaduživanje kod MMF-a je jeftinije, ali zahtijeva reforme

„Nismo sigurni da smo spremni na reforme koje MMF traži, i zato se češće ide na skuplje, ali brže opcije“, kaže.

Poskupljenja su neizbježna: energenti pokreću lančanu reakciju

Globalna dešavanja već utiču na cijene, posebno kroz energente.

„Već smo osjetili rast cijena nafte. To će neminovno dovesti i do rasta cijena osnovnih proizvoda i usluga“, upozorava.

Podsjeća na sličan scenario iz 2022. godine.

„Lančana reakcija neće izostati – energenti utiču na sve sektore“, dodaje.

Pad životnog standarda: građani će moći priuštiti manje

Jedna od ključnih posljedica biće pad realnog dohotka.

„Realni dohoci će se smanjivati, jer cijene rastu brže od plata. Građani će moći priuštiti manje nego ranije“, kaže.

Očekuje i promjene u potrošnji:

„Građani će se okrenuti osnovnim dobrima, dok će luksuzna potrošnja opadati.“

Šta vlasti mogu uraditi: konkretne mjere za ublažavanje krize

Profesorica navodi nekoliko mjera koje bi mogle ublažiti posljedice:

• smanjenje ili ukidanje akciza
• uvođenje nulte stope PDV-a na osnovne proizvode
• diferencirane stope PDV-a
• progresivno oporezivanje (veći porezi za veće prihode)
• ulaganje u razvojne i infrastrukturne projekte
• smanjenje sive ekonomije

„Postoji mnogo instrumenata, ali potrebna je politička volja da se oni primijene“, zaključuje.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad