"Odreknemo se svega da bismo proizveli domaće, a država nas ponižava. Dosta ljudi je razočarano i odustali su"

Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH, u prvih pet mjeseci 2025. godine uvozni račun za meso iznosi oko 222 miliona KM, dok je izvoz svega 16,3 miliona KM — to je uvoz 14 puta veći od izvoza. Kahriman je rekao za N1 kako je ovo čist biznis koje dosadašnje državne politike nisu znale prepoznati.

"Ta brojka pokazuje da je Bosna i Hercegovina veliki potrošač mesa. S druge strane, država do sad ništa nije uradila da razvijemo tu proizvodnju, da bi smanjili taj uvoz. To su jasni podaci da stanovništvo Bosni i Hercegovine ima potrebu za ovolikim mjesom. Mi prizvedemo uistinu jedan mali dio, pogotovo u tom tovu junadi. Bila je turbulencija u proteklom vremenu gdje su proizvođači u tom rastu količine prizvedenog mesa na glavu pali radi tržišnih tada cijena. To je taj čitav apsurd", rekao je Kahriman.

Kazao je kako uvozimo ne toliko kvalitetno meso i, za razliku od ranije kada smo uvozili zaleđeno, sada je ono "ohlađeno". Istakao je kako Evropa sebi uzima buti ramstek, a nama šalju plečke, vrat i dio rebara.

"Uzet ću vam jedan podatak - Kanton Sarajevo je nekad u 2015. i 20116. godine tovio oko 6.000 grla na godišnjim nivou. Ekstra kvalitete mesa, stručno nazvan baby beef, to su sva grla stara do godinu dana, žive vage težina je 550 kila. Taj broj je pao na 1.000-1.500 komada. Jedne godine vam se može u obračunu pojaviti 1.700, druge će 1.900, ali otprilike je taj stvarniji broj je tu negdje 1.400 komada. Sa 5.000-6.000 smo pali na toliko. Ako uzmete odluku o novčanim podsticajima Federacije BiH gdje ulaze sva ta utovljena junad, tu je brojka nekih 7-8 hiljada grla. Kada preračunamo, Bosna i Hercegovina bi trebala utoviti 80 hiljada grla u prosječnoj težini oko 520-530 kila, da bi imali oko 50%, 250-260 kila mesa. Moja prva proizvodnja je bio tov junadi od 2007. do 2018. godine. Razne turbulencija u cijenama, u nabavci tovnog materijala, male teladi i sve ostalo, cijena na tržištu i cijena zaleđenog mesa koje se uvozilo nas ubijala. Tada sam se odlučio preći na proizvodnju mlijeka. Ja sam radio proizvodnju mlijeka od 2018. do 2024. godine. Kad sva svoja odricanja uložite u to, i niko vas ne cijeni od potrošača... Mi nemamo ni svijest izgrađanu da se traži domaće nego svi brz oživimo, ulazimo po tržnim centrama u kupimo bilo koje. Poljoprivodna proizvodnja je 365 dana puta 24 sata. To je previše odricanja, odreknemo se svega, a nemamo poštovanje državi. Šta znači poštovanje? Uredna, kontinuirana isplata poticaja. Znamo mi da neki tokovi u policiji, vladi, financijama ne teku idealno. Zašto mi nismo prioritet? Zašto smo mi zadnji u lancu svega?", upitao je.

Istakao je kako se ljudi u poljoprivrednoj proizvodnji i dalje bore da prežive, ali da su im dalje potrebni poticaji. Nažalost, navodi, dosta ljudi je odustalo,

"Za vas smo uvijek bili zadnji. Dosta je ljudi odustalo, dosta je ljudi razočarano. Veoma je mali procenat farmera koji trenutno egzistiraju na Federaciji koje će naslijediti njihovo potomstvo. Svi ti farmeri u tom krutom, trenovitom životu su svoju djecu pokrenuli na školovanje, na druge profesije, ne želeći im da budu u onom što smo mi propatili", kazao je Kahriman i dodaje:

"Mi smo radnici, ali ne želimo biti socijalni slučajevi. Želimo da budemo ravnopravni na tržištu kao svi ostali. A nemamo to."

Smatra kako je poražavajuće da svi to nijemo gledaju, a pritom ne žele rješavati neke njihove probleme koji nastaju tokom proizvodnje.

"Nijedna trenutna vlada, trenutni političar, kada kažem vlada, ja mislim na kompletne ljude koji upravljaju ovom državom, kantonima i entitetima, nemaju sluha. Mi dolazimo sa prijedlozima. Evo ja sam predlagao federalnom ministarstvu, samo imate tu barijeru, ne žele vas ljudi slušati. Zašto se u pravilniku o ruralnom razvoju u kojem su korisnici farmeri i prerađivači, za prerađivače ne stavi uslov da može ostvariti procenat u iznos sufinansiranja u odnosu koliko je kupio na domaćem tržištu. Normalno je narod Bosni i Hercegovini mora uvoziti ono što fali, ali hajdemo ih nekako natjerati da prvo pokupuju domaće po realnim tržišnim cijenama, pa će i taj farmer, koji je danas utovio 15 bikova, koji je dobro prošao u tom turnusu, u sljedećem i podići taj broj, tako se razvija", kazao je Kahriman.

Tvrdi da je "Evropska unija u poljoprivredu Bosni i Hercegovine dosta umješala prste kako bi njihovi farmeri imali tržište".

"Mi smo radan narod, mi hoćemo rad. Samo što su nam neophodna ekonomska opravdana sredstva, da bi mi mogli to raditi", poručio je.

Detalje poogledajte u videu.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad