Pandemija kovida, ali i rat u Ukrajini odrazili su se i na bh. ekonomiju. Zbog ogromnih inflatornih kretanja, globalno, zabilježen je turbulentan period za bh. privredu u 2022. Ukupni obim razmjene BiH sa svijetom veći je za oko 30% u odnosu na 2021. godinu. Analitičari nisu optimistični da će izvoz u ovoj godini biti povećan.

Iz krize u krizu. Od pandemije kovida, preko rata u Ukrajini… Bh. privreda nije mogla da ne osjeti posljedice. Lanci vrijednosti i nabavke su poremećeni, što je za posljedicu imalo inflatorna kretanja. Prvog mjeseca ove godine izvoz je iznosio milijardu 401 milion KM, što je za oko pet procenata više u odnosu na isti period prošle godine. Uvoz je, s druge strane, iznosio milijardu 844 miliona KM, i za oko sedam odsto je veći više u odnosu na uporedni period. U prošloj godini ukupni obim razmjene BiH sa svijetom iznosio je više od 47 milijardi KM. U istom periodu zabilježen je i značajan deficit.

“Od 10 milijardi i 700 miliona. koji je u odnosu na prethodnu, 2021. godinu, kada je iznosio sedam milijardi i bio veći za 3 milijarde 400 miliona”, kazao je Zdravko Marinković, predsjednik VTK BiH.

BiH najviše izvozi električnu energiju, a uvozi naftna ulja.

A prošlogodišnja globalna negativna ekonomska kretanja odrazila su se, upravo, na domen energetike. Međutim, poseban izazov u svemu ovome je nedostatak radne snage, zbog čega opada i domaći investicijski potencijal.

“Iz razloga što investitori koji žele doći u BiH, a takođe i domaći investitori koji žele proširiti određene proizvodne kapacitete trpe zbog nedostatka radne snage”, kazao je Vjekoslav Vuković, potpredsjednik VTK BiH.

Metalski sektor, uz baznu proizvodnju metala, i dalje je najuspješniji industrijski i izvozni sektor u BiH. Najviše se izvozilo u Njemačku, Hrvatsku, Srbiju, Sloveniju, Italiju i Austriju, a uz Sloveniju u iste države najviše i uvozimo. Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 76 odsto, a spoljnotrgovinski robni deficit 443 miliona KM.

Najznačajniji spoljnotrgovinski partner od potpisnica CEFTA sporazuma je Srbija s kojom je ostvaren ukupan obim razmjene od 6.5 milijardi KM, što je povećanje od 30 odsto. Zanimljivo je i da u Srbiju, najviše izvozimo, ali i uvozimo električnu energiju, zašto, nadležni pojašnjavaju.

“BiH je i uvoznik i izvoznik električne energije. kada imamo viškove tada izvozimo, imamo naša tržišta. Isto tako, u nedostatku, kada su niski vodostaji i niska hidrološka godina, kada je povećana potrošnja, onda je uvozimo, tako da je to sasvim OK”, kazao je Ahmet Egrlić, potpredsjendik VTK BiH.

Jedan od najznačajnijih ekonomskih partnera BiH je i EU, u čemu prednjači razmjena sa Hrvatskom.

“Naši privredni odnosi su u uzlaznoj putanji. Mogu reći da je Podatak za prošlu godinu je da smo ostvarili četiri milijarde eura robne razmjene”, kazao je Gordan Grlić-Radman, ministar vanjskih poslova Republike Hrvatske.

Međutim, pored globalnih faktora, ne smije se zaboraviti da u BiH ne postoji ispravna politika vođenja trgovinske razmjene, pa se tako nismo ni fokusirali na one proizvode koje možemo da izvozimo, podsjeća privredni analitičar Hajdar Arifagić.

“To je recimo, veliki uvoz robe, mlijeka, i tako dalje, a sama BiH ima dovoljno tih proizvoda, odnosno, roba koje može da plasira na strano tržište”, kaže Arifagić.

Arifagić predviđa i da će i u ovoj godini izvoz biti smanjen, podsjećajući da je za manje od dva mjeseca nestalo nekoliko velikih izvoznih preduzeća, poput fabrike dalekovodnih stubova. Zaustavljena je i proizvodnja silicijuma u Jajcu, Olimp u Gračanici je otišao pod stečaj, a Prevent u Zenicije je zatvoren.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad