Rat na Bliskom istoku potresa tržišta: Nafta probila 80 dolara, strah od globalne energetske krize

Rat na Bliskom istoku doveo je do toga da se globalni ulagači suočavaju s posljedicama dugotrajnog regionalnog sukoba na svjetsku opskrbu energijom i njegovim potencijalom da potakne inflaciju širom svijeta.

Globalna burzovna tržišta pala su, a cijene nafte i plina naglo su porasle od ponedjeljka, prvog dana trgovanja nakon američkih i izraelskih napada na Iran u subotu (28. februara) te iranskog odgovora, koji je uključivao i ciljanje na ključne naftne i plinske infrastrukture u regiji.

Cijena tzv. Brent sirove nafte nastavila je rasti u srijedu, nakon što je dan ranije probila razinu od 80 dolara (69 eura) po barelu. Cijene plina također su naglo porasle u Aziji i Europi.

Velik dio pozornosti ulagača i dalje je usmjeren na Hormuški tjesnac, ključnu tačku uskog grla kroz koju prolazi oko 20 % globalne opskrbe naftom i velike količine plina. Jedan predstavnik Iranske revolucionarne garde izjavio je da je plovni put zatvoren te da će Iran "zapaliti svaki brod koji apokuša proći kroz tjesnac".

Međutim, Bloomberg je izvijestio da Kina vrši pritisak na Iran da zadrži tjesnac otvorenim za promet tankera. Kina, najveći svjetski uvoznik nafte i plina, među najizloženijim je zemljama, jer iz tjesnaca dolazi polovica kineskog uvoza nafte.

Američki predsjednik Donald Trump u utorak je najavio plan osiguranja i pratnje naftnih tankera i drugih plovila kroz tjesnac. Taj potez nije umirio ulagače jer je nedostajalo pojedinosti, a stručnjaci su rekli da bi provedba plana mogla potrajati.

"Ovo je dobrodošla vijest, ali jasno je da se to neće dogoditi preko noći. Pomorske pratnje bile bi korisne, ali i taj će napor zahtijevati vrijeme", ukazuju analitičari ING-a te dodaju:

"Pomorske pratnje bile bi laka meta za iranske napade. Stoga bi SAD mogao odlučiti pričekati s pratnjom plovila dok ne procijeni da je iranska sposobnost napada oslabljena."

Osiguravajuća društva otkazuju police

Iako je Hormuški tjesnac tehnički i dalje otvoren, saobraćaj tankera kroz njega praktično je zaustavljen jer su brodari i trgovci obustavili isporuke energije tim plovnim putem zbog sigurnosnih dvojbi i previsokih troškova osiguranja uslijed iranskih napada na tankere u regiji.

Pomorski osiguravatelji otkazuju pokriće za ratne rizike za plovila u Perzijskom zaljevu, a cijene prijevoza nafte naglo rastu.

Osiguravajuće kompanije uključujući Gard, Skuld, NorthStandard, London P&I Club i American Club saopćile su da će njihova otkazivanja osiguranja stupiti na snagu 5. marta. To znači da će brodarske kompanije morati pronaći novo osiguranje po višim cijenama.

Više od 150 plovila, uključujući tankere za naftu i ukapljeni prirodni plin, usidreno je u Hormuškom tjesnacu i okolnim vodama, što ozbiljno ograničava globalnu opskrbu naftom i plinom.

"Iako postoji zabrinutost u vezi s protokom nafte kroz Hormuški tjesnac, veći rizik za tržište bio bi da Iran cilja dodatnu energetsku infrastrukturu u regiji. To bi moglo dovesti do dugotrajnijih prekida", naveli su analitičari ING-a u bilješci.

Iranski napadi na naftna i plinska postrojenja u Zaljevu

Iranski napadi na ključna energetska postrojenja u regiji dodatno povećavaju zabrinutost u vezi s opskrbom.

Saudijska kompanija Aramco zatvorila je u ponedjeljak svoju najveću domaću rafineriju nafte nakon što je bila meta iranskih dronova.

Katarska državna energetska kompanija QatarEnergy, jedan od vodećih svjetskih proizvođača prirodnog plina, obustavila je proizvodnju ukapljenog prirodnog plina nakon iranskih napada na postrojenja u dvjema svojim glavnim bazama za preradu plina.

Požar je izbio u industrijskom naftnom postrojenju u Fujairahu u Ujedinjenim Arapskim Emiratima u utorak, saopćile su vlasti.

Unatoč eskalaciji, postoje znakovi da ulagači sukob i dalje procjenjuju kao privremen, a ne dugotrajan, poručili su analitičari Deutsche Banka u svojoj bilješci klijentima.

"Konkretno, uglavnom je došlo do naglih skokova na početku krivulja cijena energenata, dok su dugoročniji ugovori znatno manje porasli", naveli su.

Bridget Payne, voditeljica prognoziranja energetike u savjetničkoj kompaniji Oxford Economicsu:

"Naftno tržište dobro je pozicionirano za upravljanje utjecajem iz Irana. Tržište je dobro opskrbljeno, a malo je vjerovatno da će Iran održavati poremećaj koji bi bio istovremeno težak i dugotrajan, što potpunu naftnu krizu čini malo vjerovatnom."

Payne očekuje da će prosječna cijena Brent sirove nafte u drugom tromjesečju iznositi 79 dolara po barelu, prije nego što će se smanjiti obnovom opskrbe do kraja tromjesečja. To je u poređenju s prognozama od 100 dolara po barelu koje su stručnjaci iznosili u slučaju dugotrajnog rata i poremećaja optimistično.

"Ključni rizik je poremećaj trgovine, a ne proizvodnje: neiskorišteni kapaciteti u Saudijskoj Arabiji i UAE-u mogu nadoknaditi izgubljenu iransku proizvodnju, ali alternativne trgovačke rute mogu preusmjeriti samo oko trećine uobičajenih tokova nafte kroz Hormuški tjesnac", rekla je Payne.

Azijske privrede najranjivije na više cijene energije

Rat na Bliskom istoku predstavlja poseban rizik za azijske privrede, koja se uveliko oslanjaju na naftu i plin iz regije. Više cijene energije mogle bi potaknuti rast potrošačkih cijena u tim zemljama.

Osamdeset i četiri posto sirove nafte i kondenzata (lakšeg oblika nafte povezanog s vađenjem sirove nafte — op. ur.) te 83 % ukapljenog prirodnog plina koji su prošli kroz Hormuški tjesnac završili su na azijskim tržištima 2024. godine, prema podacima američke Uprave za energetske informacije (EIA). Kina, Indija, Japan i Južna Koreja bile su glavne destinacije.

Kina kupuje gotovo 90 % iranske nafte pod sankcijama. Međutim, gubitak iranske proizvodnje nafte ne bi bio toliko značajan udarac za Kinu, Iran osigurava samo 11 % kineskog uvoza sirove nafte, koliko bi to bio dugotrajan poremećaj pomorskog prometa kroz Hormuški tjesnac.

"To budi kineski interes da održi protok energije u regiji", kaže Gareth Leather, viši ekonomist za Aziju u savjetničkoj kompaniji Capital Economics, te dodaje:

"To je jedan od razloga za mišljenje da Kina možda neće pojačati podršku Iranu, dugogodišnjem geopolitičkom savezniku, u održavanju njegova odgovora na američke i izraelske napade na način na koji je to učinila za Rusiju nakon invazije na Ukrajinu."

Rat u Iranu predstavlja i rizike za Europu

Veća izloženost Europe energetskom šoku na Bliskom istoku u usporedbi sa Sjedinjenim Američkim Državama dovela je do naglog slabljenja eura u odnosu na dolar ove semdice, uslijed zabrinutosti da bi dugotrajan poremećaj mogao izazvati skok inflacije u zoni eura i poremetiti krhki privredni oporavak.

"U toku je negativni šok ponude koji predstavlja direktan porez Europljanima koji se mora platiti stranim proizvođačima u dolarima", kaže George Saravelos, globalni voditelj istraživanja deviznog tržišta u Deutsche Bank.

Europa je izloženija razvoju događaja na tržištu plina. Ne samo zato što je veliko tržište za ukapljeni prirodni plin iz Katara, nego i zato što bi poremećaj izvoza katarskog LNG-a prisilio azijske kupce da se takmiču s Europom za pošiljke. To bi dodatno podiglo cijene i otežalo Europi ponovno punjenje skladišta plina nakon neuobičajeno hladne zime.

Terminski ugovori na europski prirodni plin porasli su oko 22 % na 54,29 eura po megavatsatu u utorak, čime su se nadovezali na gotovo 40-postotni rast u ponedjeljak.

"Uz obustavljenu proizvodnju katarskog LNG-a i zatvaranje Hormuškog tjesnaca, globalna opskrba LNG-om znatno će se smanjiti, što se već odražava u nedavnim kretanjima cijena", zaključio je  je analitičar Rystad Energyja Jan-Eric Fähnrich.

"Obim izgubljenih količina ovisit će o razmjeru eventualne štete na infrastrukturi, koja se još procjenjuje, te o trajanju zatvaranja tjesnaca za pomorski saobraćaj", dodao je.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad