Svjetske burze u padu, inflacija i kamate rastu. Izuzetak nismo. I umjesto konkretne pomoći gospodarstvu i građanima, kod nas inicijative o izmjeni monetarne politike. Ekonomisti upozoravaju na opasnost i ozbiljne posljedice takvih poteza. Politički odgovor je da su konzervativni.

Nakon što je predsjednik SNSD-a Milorad Dodik početkom godine predložio da Bosna i Hercegovina štampa novac kao Amerika, predsjednik SDA Bakir Izetbegović jučer je pozvao delegate Doma naroda Bosne i Hercegovine da glasaju o povratku zlata i novca iz stranih banaka u domaće.

“Mislim da je mjesto novcima Bosne i Hercegovine u Bosni i Hercegovini i to u zlatu, a ne u papirima odnosno u eurima i da je konzervativan, kako da kažem, indolentan pristup vezati se uz currency board za sudbinu eura”, kaže Bakir Izetbegović, predsjednik SDA.

Prijedlog Bakira Izetbegovića iznenadio je brojne ekonomiste, uključujući i one u parlamentarnim klupama.

Nikola Špirić, zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda PSBiH kaže: “Izlazak iz currency boarda je mnogo složen problem, traži mnogo pameti, mnogo procjena, odgovornije političke elite.”

Upravo svjesni da nemamo odgovornu političku elitu Međunarodni monetarni fond i Svjetska banka tako nešto ne bi ni dozvolili, bar ne bez posljedica po Bosnu i Hercegovinu.

“To bi bilo krajnje opasno, jer ja se slažem da međunarodne institucije ništa više ne trebaju raditi u BiH, ali dok ih imamo, onda taj paket mora biti posebno osjetljiv oko monetarne i fiskalne politike”, kaže Dragan Čović, predsjednik HDZ-a BiH

Currency board se ne može ukinuti, a u slučaju da se to desi naši političari bi u zakonodavnim tijelima naložili doštampavanje novca što bi dovelo do ogromne inflacije i prema riječim svih ekonomista s kojima smo razgovarali do katastrofe.

Upravo zbog složene političke situacije i lošeg upravljanja MMF i Svjetska banka ne vjeruju da Bosna i Hercegovina može samostalno voditi monetarnu politiku.

“Zato su nam i dodjelili da imamo curency board kao način vođenja monetarne politike koja će nam faktički omogućavati samoočuvanje stabilnosti domaće valute”, ističe prof.dr. Željko Šain, Ekonomski fakultet UNSA .

Bez currency boarda Centralna banka bi morala vršiti promjene vrijednosti konvertibilne marke na dnevnoj osnovi putem preračunavanja troškova, količina roba i odnosa prema drugim valutama, a to bi za sve kreditore predstavljalo veliki rizik za vraćanje kredita.

“Na ovaj način su oni apsolutno sigurni i teško da će međunarodna zajednica odnosno kreditori koji nam daju tako lako novac za sve projekte, prihvatiti da se napusti currency board i prepusti lokalnim vlastima upravljanje monetarnom politikom”, kaže Zoran Pavlović, ekonomski analitičar.

A upravljanje monetarnom politikom postojeće političke elite najbolje je objasnio jedan od njenih istaknutih članova, Nikola Špirić, riječima da bi u tom slučaju štamparija Centralne banke radila 24 sata da zadovolji ambicije pojedinih lidera. Ambicija koje ne bi pokrio ni budžet Sjedinjenih Američkih Država.