Sudbina "neradne nedjelje" u rukama Ustavnog suda: Trgovci bilježe rast, Čavalić očekuje ukidanje

Nastavlja se polemika o neradnoj nedjelji. Resorni federalni ministar prezentovao je podatke koji govore da nema negativnog ekonomskog efekta nakon njenog uvođenja. Čeka se formiranje nove vlasti jer su iz stranaka koje su osvojile najviše glasova stizale poruke da će ukinuti neradnu nedjelju.
U protekle dvije godine fiskalni promet u FBiH povećan je za 2,5 milijardi maraka. Nije došlo do masovnog otpuštanja radnika, nego je porastao broj trgovaca u odnosu na 2024. godinu. Analiza ministarstva pokazala je da je u 73 od 78 analiziranih lokalnih zajednica zabilježen rast fiskalnog prometa. Predmet analize bile su i rubne općine entiteta FBiH - i one su imale rast od 10%.
"2024. 27,6 milijardi, 2025. 28,2 milijarde, 2026. 30,1 milijarda. Ako gledamo 2026. i 2025. imamo povećanje za 1,9 milijardu ukupnog prometa", rekao je Amir Hasičević, ministar trgovine FBiH.
Čavalić: Sudbinu neradne nedjelje odlučit će Ustavni sud
Admir Čavalić, zastupnik u Parlamentu FBiH i jedan od najglasnijih protivnika uvođenja neradne nedjelje poručuje da je došlo do razvoja "dragstor ekonomije" jer je primjetan rast broja dragstora. Čavalić zaključuje da će sudbina neradne nedjelje biti zapečaćena odlukom Ustavnog suda.
"Vrlo brzo će doći na Ustavni sud. Moja procjena: niti će neko ukinuti, niti odbraniti. Jednostavno će Ustavni sud to proglasiti neustavnim, kao što se desilo u Crnoj Gori, kao što se desilo u susjednoj Hrvatskoj i brojnim drugim državama svijeta", rekao je Admir Čavalić, zastupnik u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH.
Penzioneri posebno pogođeni rastom troškova života
Dok se nastavlja polemika o neradnoj nedjelji, u trgovinama se kucaju veće cijene za proizvode. U mnogim bh. domaćinstvima svaki se dan vodi ista borba, šta skuhati za ručak, a da novca ostane i za sutra? Svođenje troškova samo na hranu osnovna je metoda preživljavanja bh. stanovnika. Penzioneri su u ovom periodu naročito pogođeni režijskim troškovima.
"Minimalno ide 200 KM, sada i više u zimskom periodu. Nema grijanja ispod 150 KM. Ako se u domaćinstvima, većina penzionera je u domaćinstvima, tona peleta je 800-900 maraka. Tona je mjesečna potrošnja. Znači njemu treba kompletna penzija za tonu peleta", rekao je Haso Halilović iz Saveza udruženja penzionera FBiH.
Porodici u Sarajevu potrebno 761 KM više nego prije tri godine

Prema podacima jedne od najvećih svjetskih baza o troškovima života, porodici u Sarajevu prije tri godine bilo je potrebno 3.583 KM mjesečno, a danas taj iznos doseže 4.344 KM. To znači da je za osnovne životne potrebe sada potrebno izdvojiti 761 KM više. U isto vrijeme rasla je i prosječna plata u BiH.
"Možemo stalno podizati tu platu, ali realno nećemo doći do pravog rezultata ukoliko ne preduzmemo značajnije mjere. Značajnije mjere značile bi intervencije po pitanju PDV-a, akciza i raznih poreznih olakšica. To su alati koji su i osmišljeni kako bi se moglo intervenisati u privredi, a mi ništa od toga ne koristimo", rekao je Željko Rička, ekonomski stručnjak.
Prema riječima Ričke, posebno je poražavajuće to što se ključna politička rasprava svodi na pitanje ko će upravljati resursima, umjesto na izbor ekonomskog modela koji treba primijeniti. Upravo iz tog razloga, smanjenje državne administracije uopće nije na dnevnom redu. Trenutni sistem političkim predstavnicima osigurava lagodan život, a građanima ga čini izuzetno mučnim.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare