"Zatvaranje moreuza ovu zemlju ne bi dotaklo, imala bi porast dionica. Ostali bi platili skupu cijenu"

N1: Koji su trenutno mogući scenariji kada govorimo o zatvaranju Hormuškog moreuza? Za koga to suštinski najviše šteti?

Stern: Pa šteti svijetom svijetu. U principu, najmanje šteti Americi. Amerika, u slučaju da dođe do toga, praktički ne bi snosila posljedice osim viših cijena nafte i plina, što njima u jednu ruku može i odgovarati, jer su oni izvoznici toga, a s druge strane Amerika je samodostatna u tim energentima. Ona je jedna od rijetkih zemalja u svijetu koja ne bi bila nepogođena. Čak što više, američki indeksi, burzovni indeksi bi porasli, ali neću reći da će to biti nešto što bi moglo biti razlog zašto se sve to skupa događa. Ono ko će biti najviše ugrožen je prvenstveno Kina. Kina je najveći potrošač energije koja dolazi iz tog područja, isto kao ostatak Jugoistočne Azije. Ne smijemo ni Indiju smetnuti sa uma kao najbližeg potrošača, tako da bi cijelo to eventualno zatvaranje tjesnaca moglo dovesti do velikih ekonomskih šteta, a i energetskih problema u nedostatku sirovina.

"Nikada nije došlo do kompletnog zatvaranja moreuza"

N1: Da li se, obzirom na sve ove aspekte koje ste sada ispričali, očekuje američka reakcija u tom slučaju? Zapravo, samo zatvaranje šteti i Iranu?

Stern: To je jedan od razloga zašto vjerujem da do toga neće doći, jer bi štete po Iran bile ogromne. Nemogućnost isporuke robe od kojih se Iran finansira. To je velika zemlja, mnogoljudna zemlja. I vidite da se do sada u svim tim neprijateljstvima na neki način pokušalo štedjeti na tim energetskim postrojenjima i samoproizvodnji energije tog dijela svijeta. Vjerujem da će vrhovni ovaj savjet, vojni savjet koji upravlja Iranom, odlučiti da se taj plovni put zatvori ili ukine. Bilo je već puno najava da će se zatvarati, međutim nikad nije došlo do kompletnog zatvaranja tog plovnog puta. Ono što otežava situaciju u ovom momentu je da istovremeno sa svim ovim što se događa, postoji još uvijek embargo i sankcije nad Rusijom i ta činjenica da Rusija ne isporučuje Evropi, koja bi bila najviše možda pogođena od tih hinduskih zemalja, nedostatkom te energije sa Bliskog Istoka, pošto Evropa više ne uzima ni rusku naftu, ni ruski plin, tako da bi u tom slučaju Evropa mogla doživjeti veliki manjak energije i opet to bi dovelo do jedne dalje eskalacije cijena i ne samo energije, nego svega ostalog što je vezano uz energetiku.

N1: Gdje je u svemu tome Balkan? Rekli ste da će se odraziti na Evropu, samim tim odrazit će se i na nas. Već sada je primjetan rast cijene nafte.

Stern: Mi smo dio Evrope. Možda neke zemlje nisu formalno dio Evropske unije, ali kao nekakav teritorijalni pojam smo mi dio Evrope, cijeli Balkan je umrežen sa Evropom i infrastrukturno i cjenovno i tehnološki. Ono jedino što je preostalo je onaj ruski plinovod koji ide kroz Srbiju, koji snabdijeva jug Evrope. Međutim, ja mislim da bi u slučaju kad bi došlo do takvog nečega, Evropa trebala razmisliti o ublažavanju sankcija, bar privremeno ako će Rusija na to pristati, za uvoz nafte i plina iz Rusije dok situacija traje sa Hormuškim tjesnacem.

"Igranje s budućnošću svijeta"

N1: Možete li nam objasniti cijeli proces nabavke goriva? Dakle, govorimo o zapadnom Balkanu. Da li mi upravo nabavljamo najviše sa Bliskog Istoka?

Stern: Ja vam ne mogu tačno sada reći kako stiže, jer nafta kao takva više ne ide prema Srbiji, odnosno ne znam kakva je situacija sada tamo sa sankcijama koje je Amerika najavila u odnosu na snabdijevanje Srbije preko Janafa. Mislim da je to odgođeno do daljnjega, ali ponavljam, ukoliko neće biti robe na tržištu, onda nije bitno to koliko je jedna zemlja otvorena prema drugoj u transportnom smislu. Evropa se snabdijeva derivatima preko svojih uvoznih luka. Te luke će dalje biti u funkciji, međutim, ono što je najopasnije je nedostatak robe. Ukoliko nestane, gledajte, ima tu različitih izračuna, neki govore, 20% do 30% nafte i 20% plina dolaze iz tog područja. Takva količina kad nestane na tržištu izaziva veliki skok cijena. I ono što se dogodilo u devetom, negde, četvrtom kvartalu 1998. godine, kad je došlo do najave zatvaranja Hormuškog tjesnaca, nafta je poskupila na burzi na 140 dolara po barelu. To je bila najviša cijena, mislim, u povijesti naftne industrije. Ali je to vrlo brzo prošlo, kratko vrijeme, odnosno tada su bile glasine da će Amerika tada napasti Irak. Što se kasnije dogodilo, ali nije više došlo do takvog porasta cijena. Sve skupa igranje sa budućnošću svijeta, na temelju energenata, bez kojih svijet ne može, je dosta opasno i može izazvati niz loših posljedica. Nadam se da do toga neće doći.

N1: Da li su opravdane najave poskupljenja goriva koje smo čuli u BiH? Dakle, odmah nakon početka sukoba između Irana i Izraela bila je informacija i najava da nas očekuju dva vala poskupljenja goriva.

Stern: Realno je to, jedan val je već praktički dosegnut, a to je cijena porasla negdje 10% u odnosu na cijenu koja je bila prije napada Izraela na Iran. Ovo što sad možemo očekivati, ukoliko dođe do zatvaranja Hormuškog moreuza, to je daleko više i tu uopće bojim se dati bilo kakvu prognozu kako bi mogla cijena biti, to će pokazati vrijeme ili nadam se neće pokazati.

Nezapamćena situacija

N1: Da li je on nekada bio zatvoren? Vi ste naveli ovu situaciju iz 80-ih. Da li je to najkritičnija situacija kada je u pitanju ovaj moreuz u prošlosti?

Stern: Nikad nije bila takva eskalacija sukoba kao sada. Bile su ugroze, bile su najave sukoba, međutim do konkretnog sukoba kao što je ovaj danas nije bilo. Bilo je opasnih situacija u ono vrijeme 80-ih godina dok je trajao rat između Irana i Iraka, koji je trajao nekoliko godina i tada su svaka od tih strana na neki način grozila da će zatvoriti taj tjesnac, ali do konkretnog čvrstog zatvaranja nije bilo. Jedini konkretan slučaj zatvaranja jednog plovnog puta je bio prije nekoliko godina kad je jedan veliki brod koji je prevozio kontejnere zapeo u Sueckom kanalu radi loše navigacije, prepriječio je prolaz na Sueckom kanalu, a prije toga je Suecki kanal bio zatvoren 73. godine isto radi rata između Izraela i Egipta i ostalih arapskih zemalja. Međutim, što se Hormuza tiče, konkretno fizičko zatvaranje toga plovnog puta još nije bilo osim sporadičnih napada na brodove. Njih je bilo preko 400 u jednom duljem vremenskom razdoblju i najava zatvaranja.

N1: Kakva bi mogla biti uloga Kine u svemu ovome, obzirom koliko je za njih važna ova nafta iz Irana?

Stern: Po meni je vrlo velika uloga Kine i niko ne može na neki način zaustaviti u svojim naporima da zadrži svoju ekonomiju na onaj način na kojem njoj odgovara i ukoliko Kina naredi Iranu da to ne napravi, ali najveći je kupac i njegove nafte. Osim toga su oni i tehnološki obrambeno povezani, kao što vidimo. Iran bi morao poslušati sugestije Kine da do toga ne dođe.

Lančana poskupljenja

N1: Da li će onda doći i do lančanog poskupljenja ostalih energenata?

Stern: Nažalost, da. Energija je sveprisutna u bilo kojem obliku proizvoda koji se troši danas u svijetu, ali u svemu postoji udjel energetike ili u transportu, ili u proizvodnji, distribuciji, svemu ostalom, tako da jedno tako veliko poskupljenje bi izazvalo niz drugih poskupljenja u jednoj svjetskoj ekonomiji koja je već i tako opterećena, izuzetno visokim cijenama.

N1: Kako biste vi okarakterisali cijene energenata na Balkanu? Naravno, nas najviše zanima Bosna i Hercegovina. Građani su često nezadovoljni obzirom na cijene, a najviše je zbog, naravno, visine primanja koja jeste u Bosni i Hercegovini.

Stern: Nije to samo karakteristika Bosne i Hercegovine, to se tiče cijelog regiona, odnosno svih zemalja gdje je BDP niži od ostalih. Naravno kad su primanja ljudi niža od onih koje bi oni trebali imati, a da bi održavali standard kupujući robe koje imaju svjetsku cijenu, tu dolazi do dispariteta i ljudi su nezadovoljni. Ali ako se pomirimo s tim da ne proizvodimo, ne zarađujemo, da naš bruto domaći proizvod ne dozvoljava visoki standard kretanja kao što imaju druge zemlje u EU ili u našem okruženju, onda jasno da dolazi do nezadovoljstva i tu se ne može puno pomoći. Tako je kako je.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad