Zlato: Vječni čuvar vrijednosti ili "barbarski relikt"?

Historijske lekcije: Ko se zaista obogatio na zlatu?

Historija nas uči da se bogatstvo na zlatu sticalo na dva načina: posjedovanjem izvora ili opsluživanjem tragača.

Kralj zlata: Mansa Musa (Najbogatiji čovjek svih vremena)

Ako pitate historičare ko je najbogatiji čovjek koji je ikada hodao zemljom, odgovor nije Ilon Mask niti Džef Bezos, već Mansa Musa, vladar Malijskog carstva u 14. vijeku. Njegovo carstvo ležalo je na tada najvećim rudnicima zlata na svijetu. Preračunato u današnji novac, njegovo bogatstvo se procjenjuje na oko 400 milijardi dolara.

Kada je Mansa Musa krenuo na hodočašće u Meku 1324. godine, dijelio je zlato toliko šakom i kapom u Kairu da je izazvao hiperinflaciju. Cijena zlata u Egiptu srušila se i ekonomiji je trebalo 10 godina da se oporavi. On je jedini čovjek u historiji koji je bio toliko bogat da je mogao uništiti ekonomiju druge države pukom darežljivošću.

Paradoks "Zlatne groznice": Prodavci lopata

Tokom čuvene Kalifornijske zlatne groznice (1848–1855), većina kopača završila je siromašna ili mrtva. Obogatili su se trgovci. Sam Brannan, prvi milioner Zlatne groznice, nije kopao zlato. On je kupio sve lopate i sita u regiji, a zatim je trčao ulicama vičući: "Zlato! Zlato!", da bi potom prodavao alat kopačima po 100 puta većoj cijeni.

Slično je učinio i Levi Strauss, koji je došao da prodaje šatore rudarima, a otišao je bogat jer je shvatio da im je potrebna izdržljiva odjeća – farmerke (jeans). Njegovo bogatstvo traje i danas, dok imena rudara niko ne pamti.

Mit o stabilnosti: Zlato kao "ogledalo straha"

Cijena zlata na berzi fluktuira, ali kupovna moć zlata je stabilna. Zlato ne "raste" magično; papirni novac (fiat valute) gubi vrijednost zbog inflacije.

Ovo se najbolje objašnjava jednostavnom formulom:

• U starom Rimu, za jednu uncu zlata (oko 31 gram) mogli ste kupiti vrhunsku togu (odijelo), sandale i opasač.
• Danas, 2000 godina kasnije, za jednu uncu zlata (koja vrijedi oko 2.600+ USD) takođe možete kupiti vrhunsko odijelo, cipele i kaiš.

Zlato se zbog toga naziva "ogledalo straha" i "sigurna luka" (Safe Haven). Kada su ljudi uplašeni (ratovi, pandemije, pad berze), oni bježe u zlato. Pored toga, fizičko zlato eliminiše "rizik druge strane", jer ne zavisi od toga da li će banka ili vlada propasti.

Geopolitika: Koje zemlje imaju najviše zlata?

Zlatne rezerve su garancija finansijske nezavisnosti jedne države. Iako smo napustili "zlatni standard" 1971. godine, centralne banke danas kupuju zlato agresivnije nego ikad, naročito Kina i Rusija, s ciljem smanjenja zavisnosti od američkog dolara.

Top 5 država sa najvećim rezervama (zvanični podaci 2024/25):

1. SAD (~8.133 tona): Amerika drži najviše zlata, uglavnom u čuvenom Fort Knox-u.
2. Njemačka (~3.352 tone): Njemci su istorijski osjetljivi na inflaciju i veoma cijene fizičku sigurnost.
3. Italija (~2.451 tona).
4. Francuska (~2.436 tona).
5. Rusija i Kina (obje oko ~2.300+ tona): Ove dvije zemlje najbrže kupuju zlato u posljednjih 10 godina. Njihov cilj je geopolitički – žele valutu koja ne može biti blokirana zapadnim sankcijama.

Balkan: Srbija je regionalni lider po kupovini zlata u posljednjih nekoliko godina (trenutno posjeduje oko 40 tona), shvatajući da u vremenima krize papirni novac brzo gubi vrijednost.

Kako se danas ulaže u zlato?

Ako želite da dio svoje ušteđevine prebacite u zlato, postoje tri glavna načina:

1. Fizičko zlato (Poluge i dukati):
   
   • Prednost: Imate ga u ruci. PDV se u mnogim zemljama ne plaća na investiciono zlato.
   • Mana: Morate ga čuvati (sef, rizik od krađe). Razlika između kupovne i prodajne cijene (spread) može biti velika.

1. ETF-ovi (Papirno zlato na berzi):
   
   • Prednost: Kupujete ga klikom miša. Lako se prodaje.
   • Mana: Ne posjedujete fizički metal. Ako padne sistem ili berza kolabira, imate samo papir.

1. Akcije rudnika zlata:
   
   • Prednost: Mogu donijeti veći profit od samog zlata (ako cijena zlata skoči 10%, akcije rudnika mogu skočiti 30%).
   • Mana: Rizik menadžmenta firme. Rudnik se može urušiti, država može nacionalizovati rudnik.

Zlato je "novac koji ne može da se štampa". U svijetu gdje centralne banke mogu stvoriti bilione dolara ili eura pritiskom na dugme (izazivajući inflaciju), zlato ostaje ograničeno resursima planete Zemlje. Ono nije investicija koja će vas učiniti bogatim preko noći, ali je investicija koja će spriječiti da postanete siromašni kada sve ostalo propadne. Zbog toga ga zovu "bogatstvo za generacije".