Ekspert za N1 o sukobu migranata: Na našem tržištu oružje dostupno za male pare

U Bihaću je prije desetak dana jedna osoba smrtno stradala, u Blažuju šest povrijeđeno dvije teže. Da li se iko ozbiljno bavi ovim problemom, koji su najčešći uzroci sukoba među migrantima?

Važno je naglasiti, dati jasnu poruku, da ovi sigurnosni incidenti ne smiju služiti kao povod da se vrši stigmatizacija izbjegličke i migrantske populacije. Umjesto toga, ovi incidenti bi trebali biti povod za detaljnu analizu uzroka, uključujući sigurnosne elemente u kampovima, ograničeni pristup osnovnim uslugama, i to kakva je psihološka podrška odnosno pritisak kojem su mnogi migranti izloženi u ovakvom ambijentu.

Kakvi su uopšte uslovi u migrantskim kampovima, da li i to utiče na ovakva ponašanja?

Nisu zadovoljavajući, kampovi često nemaju dovoljno prostora, također higijenska sredstva nisu na zadovoljavajućem nivou, psihološke podrške gotovo da nema, i naravno da nekad situacija, borba za resusre dovede da dođe do tenzija. Ako analiziramo neke situacjie iz prošlosti, npr. u kampu Bira 2020. godine, imali smo tenzije između lokalnog stanovništva i migranata, a uzrok je bila dugotrajna frustracija, pa kamp Lipa, gdje je uzrok sukoba bio očaj zbog hladnoće, imali smo 2021. takođe kod Blažuja sukob između grupa različitih zemlja, uzrok je bio etničko-nacionalni konflikt. Možemo zaključiti da zajednički faktor je prije svega nedostatak kapaciteta za upravljanje kampovima, neadekvatna psihosocijalna podrška, loša integracija bez jasne migracijske politike, frustracija i još bih dodao etnonacionalne vjerske razlike među migrantima. To nisu homogene grupe, vjerske i kulturne razlike često dovode do sukoba.

Kako se procesuiraju ove osobe, vidjeli smo u slučaju Blazuj dvije osobe su privedene, predate tužilaštvu, ali problem je što nemaju dokumente ili su lažni?

Radi se o čisto pravnom pitanju. Migranti koji učestvuju u krivičnim djelima, bez obzira o čemu se radi, oni mogu biti i krivično se gone po važećim zakonima BiH. Znači da prema njima se može izvršiti hapšenje, migranti se hapse i vode u policijsku upravu, imaju pravo na prevodioca, branioca, kontakt s ambasadom. Imaju i prema njima se može provesti sudska i tužilačka obrada, odlučuje se o istrazi i posebna pažnja je izbor mjera. Sud može zbog određene opasnosti od bjekstva ili u slučaju da je migrant ranije osuđen izreći mjeru uzimanja pasoša itd. i pošto se radi o stranim državljanima, bitna je uloga Službe za poslove sa strancima, ona se uključuje na neki način i može izreći mjere nadzora i protjerivanja i udaljenja iz BiH, i to je sve definisano i radi se na osnovu međunarodnih standarda i konvencija.

Jučer je direktor Službe za poslove sa strancima Žarko Laketa govorio kako oružje nabavljaju u BiH, koliko je trgovina ilegalnim oružjem zastupljena? Kako to uopšte spriječiti?

Teško je spriječiti. Već dugi niz godina ukazujemo na ilegalno oružje, BiH i regija je opterećena tim faktorom, ilegalno oružje je lako dostupno i preventivne sigurnosne mjere su kontrola ulaska i izlaska iz kampova, to može spriječiti da se oružje ne unese u sami kamp. Da li se može spriječiti da se nabavi - to je teško jer znamo da na našem tržištu oružje je lako dostupno i za male pare, i u tom kontekstu je važno pratiti u procesu istrage od koga ili kako je nabavljeno da bi mogli prema našim državljanima spriječiti.

Najavljene su i blokade kampa u Blažuju ukoliko se problem ne riješi, čak je blokade najavio načelnik općine Ilidža Nermin Muzur. Šta uopšte u ovom slučaju nadležne službe mogu uraditi?

Blokade neće riješiti ništa, vidjeli smo to bezbroj puta do sada, zagovornik sam institucionalnog pristupa, kao što su predstavnici Unsko-sanskog kantona i Grada Bihaća uradili, pozvali Ministarstvo sigurnosti, Službu za poslove sa strancima. Da se utvrde razlozi pa da se zna kome se obraća, kojem nivou vlasti da se vidi ko je najlošije djelovao u karici. Izlazak na proteste mislim da neće riješiti pitanja na kratkoročno ni dugoročno.

Kako smiriti građane?

Mehanizmi postoje ali na neki način da radite s građanima podizanjem svijesti o prisustvu migranata, kako i na koji način oni mogu da doprinesu inkluzivnosti migranata, ali svakako prisustvo, ako treba, službenika sigurnosti, da ulije veći nivo doze povjerenja da će biti zaštićeni i neće biti na meti pojedinaca koji zloupotrebljavaju i vrše krivična djela.

Opširnije u videu gostovanja.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad