Sve su češći slučajevi djece koji nakon pokušaja učestvovanja u ekstremnim izazovima plasiranim na pojedinim internet platformama, završavaju smrtnim ishodima. Širom svijeta do sada su zabilježene na desetine. O čemu se zapravo radi i da li su djeca u opasnosti?

Rakovica – januar 2021. Devetogodišnji dječak pronađen obješen u domu u Beogradu. Nastradao zbog učestvovanja u izazovu “Blackout challenge” ili igra gušenja na društvenoj mreži TikTok. U tom momentu u svijetu se bilježi više od 80 takvih slučajeva. U BiH još nije zabilježen niti jedan. No, prema informacijama iz FUP-a, djeca u našoj zemlji jesu podložna takvim sadržajima.

“Sadržaji su različiti, od gledanja nekih video snimaka, klanja ljudi i sl. do ovih chalengea. Imaju određene nevladine organizacije, možda vezane i za vladu, koje pored policijskih agencija vrše monitoring na društvenim mrežama. Mi smo povezani sa njima, kompjuterski su algortimi koji prate šta, ko, kako“, izjavio je Saša Petrović, inspektor FUP-a za Cyber kriminal.

No, taj postotak prijavljenih slučajeva zanemariv je u odnosu na ono što se dešava u stvarnom svijetu, kažu iz Vijeća roditelja KS. I porodice, ali i škole takve događaje često skrivaju u svoja četiri zida.

“Uvijek kada razgovaramo, nastavnici kažu da nema toga kod njih u školi, međutim, kako je koncipirano u biti to predavanje, kad dođemo do tih škakljivih tema, djeca teško sakriju svoje osjećaje, i onda se dešava da bude i suza. I isplivaju situacije da vi primijetite i da i nastavnici primijete da stvarno ima problema u školi, pogotovo kada krenemo od tog samog cyber bullyinga, koji na kraju krajeva zna i dovesti upravo da dijete bude potaknuto i da pravi takve bizarne izazove“, istakao je Vahidin Đaltur, Vijeće roditelja KS.

Pandemija i online nastava pridonijele su povećanom korištenju interneta. Često nekontrolisanom, kažu iz Porodičnog savjetovališta KS. Jer roditelji na to nisu bili spremni.

“U nekom našem dugogodišnjem radu sa djecom uočavamo da je zaista jako mali procenat roditelja koji djecu uče upravo onom što ih čeka u internet svijetu. Nekako se olako prepušta taj segment boravka naše djece na internet prostoru u onom primjeru – neka, dijete je sigurnije ako nam je na očima – a vjerujte zaista da u konceptu 15 minuta vremena provedenog uz neadekvatnu edukaciju naših roditelja, može biti problematično za našu djecu“, naglasio je Amer Šenderović, KJU Porodično savjetovalište KS.

Djeca, koja, u godinama razvoja i nezrelosti, traže razne vrste uzbuđenja. Ali i prihvatanje okoline kroz učestvovanje u ovakvim izazovima. Jer to, tvrde psiholozi, pomaže u razvoju njihovog samopoštovanja.

“Oni svoj sistem vlastite evaluacije u smislu koliko sam ja vrijedan, ja izgrađujem upravo na osnovu toga. I otud oni imaju potvrdu da sve što rade da objave, možda i neke sadržaje koji apsolutno nisu relevantni ali negdje tako rastu i tako sazrijevaju“, komentarisala je Anela Hasanagić, psihologinja.

“Mora se voditi računa kako se mi ponašamo, kakav primjer pokazujemo djeci. Može se sve, treba se truditi. Znanje je najbolja prevencija. Dakle, pratiti, razgovarati, voditi roditeljske sastanke, razgovarati sa djecom, uvoditi jednostavno promjene“, kazala je Ivanela Brković, pedagogica.

Tzv. Blackout izazov, nije jedini takve vrste. Brojni su opasni sadržaji koji se plasiraju na internet platforama, poput poziva na grupna samoubistva mladih osoba. Iz firme TikTok ranije su odbacili optuže i negirali odgovornost društvene mreže za slične incidente. Navodno, primjenjuju adekvatne sigurnosne mjere. Stoga apel roditeljima – da takve mjere primjenjuju sami.