Srbija
Hrvatska
Slovenija
Analiza španskog lista
El Pais o izborima u BiH: Veliki Putinov saveznik pobijedio iako nije bio na listiću, iz sjene će određivati budućnost zemlje
Izbori održani u Bosni i Hercegovini predstavljaju udarac za Evropsku uniju u njenim nastojanjima da zemlju približi članstvu, dok istovremeno jačaju pozicije Rusije i Sjedinjenih Američkih Država na Balkanu, ocjenjuje španski list El Pais u analizi izbornih rezultata. Posebnu pažnju posvetili su Miloradu Dodiku, navodeći da je upravo lider SNSD-a, iako njegovo ime nije bilo na glasačkim listićima, jedan od najvećih političkih dobitnika izbora.
Španski list podsjeća da je Dodik nakon objavljivanja prvih rezultata zahvalio ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu na podršci. Putina je u Kremlju posjetio svega pet dana prije izbora.
Istovremeno je govorio i o američkom predsjedniku Donaldu Trumpu, tvrdeći da bi bez njegove pobjede u SAD-u politička sudbina SNSD-a bila potpuno drugačija.
El Pais navodi Dodikovu izjavu da bi on i njegova stranka danas bili "politički mrtvaci" da Trump nije ostvario veliku pobjedu i vratio se u Bijelu kuću.
Od zapadnog saveznika do jednog od najvećih protivnika visokog predstavnika
U analizi se podsjeća da Dodik gotovo dvije decenije ima jednu od ključnih uloga u političkom životu Republike Srpske. Njegovi kritičari, piše El Pais, optužuju ga za podsticanje nacionalizma, etničkih i vjerskih podjela te održavanje sistema koji mu omogućava ostanak na vlasti.
Posebno se ističe njegov dugogodišnji sukob s institucijama na nivou Bosne i Hercegovine i visokim predstavnikom.
Dodik zagovara veću samostalnost Republike Srpske i slabljenje institucija na državnom nivou, dok instituciju visokog predstavnika smatra instrumentom zapadne dominacije. Nakon izbornih rezultata poslao je i jasnu poruku o nastavku takve politike.
"Niko ne treba od nas tražiti da mijenjamo svoju politiku", poručio je Dodik, prenosi španski list.
El Pais podsjeća i na njegov politički put nakon rata u BiH. Dodik je tada na Zapadu imao imidž umjerenog političara, između ostalog i zbog protivljenja ultranacionalistima okupljenim oko Radovana Karadžića. Međutim, list ocjenjuje da su njegove politike i javni nastupi tokom godina postajali sve radikalniji.
Upravo tu španski list vidi i jedan od ključnih problema za evropski put BiH. Dok Bruxelles insistira na jačanju državnih institucija, uključujući pravosuđe i tužilaštvo, kao jednom od uslova približavanja Evropskoj uniji, Dodik zagovara njihovo slabljenje.
El Pais podsjetio na presudu Dodiku i ukidanje američkih sankcija
Španski list osvrnuo se i na sudski postupak protiv Dodika, podsjećajući da je pred Sudom BiH osuđen na godinu zatvora i šest godina zabrane obavljanja javne funkcije zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika Christiana Schmidta.
El Pais potom pažnju usmjerava na promjenu odnosa Washingtona prema Dodiku.
Sjedinjene Američke Države godinama su mu uvodile sankcije, počevši od 2017, da bi Trumpova administracija 2025. godine ukinula mjere koje su bile na snazi. Španski list navodi i da je Dodik u februaru ove godine boravio u Bijeloj kući, gdje se sastao s ljudima iz Trumpovog okruženja, među kojima je bila i glasnogovornica Karoline Leavitt.
Tako je, prema ocjeni ovog lista, od političara kojeg je značajan dio Zapada izolovao ponovo došao do otvorenih kanala prema Washingtonu.
U priču uključili i Južnu interkonekciju
El Pais u analizi posebnu pažnju posvećuje i projektu Južne interkonekcije.
Pozivajući se na izvještaje Reutersa i The Guardiana, španski list navodi da se promjena američkog odnosa povezuje i s interesima kompanije AAFS Infrastructure and Energy, kojoj je privremeno dodijeljena izgradnja gasovoda Južna interkonekcija.
Riječ je, kako navode, o projektu vrijednom oko 1,5 milijardi dolara koji bi trebao omogućiti dopremanje američkog ukapljenog prirodnog gasa.
El Pais prenosi i navode Reutersa prema kojima je Evropska unija postavila pitanja u vezi s transparentnošću i konkurencijom prilikom izbora kompanije za ovaj posao.
"Dodikovo ime nije bilo na listićima, ali njegova fotografija bila je širom RS-a"
Posebno zanimljiv dio analize odnosi se na Dodikovu ulogu u samoj izbornoj kampanji.
El Pais primjećuje da se njegovo ime nije nalazilo ni na jednom glasačkom listiću, ali da su njegove fotografije bile na plakatima širom Republike Srpske. Prema ocjeni španskog lista, Dodik je na taj način izbore praktično pretvorio u svojevrsni plebiscit o vlastitoj političkoj snazi.
List navodi da je izlaznost bila osam procentnih poena niža nego 2022. godine i iznosila oko 42 posto, ali da su kandidati koje je Dodik podržavao ostvarili rezultate kojima je težio.
Kao primjere izdvajaju Savu Minića u utrci za predsjednika Republike Srpske i Željku Cvijanović, koja je osvojila više od 55 posto glasova u utrci za člana Predsjedništva BiH iz reda srpskog naroda.
"Iz sjene će Dodik nastaviti određivati budućnost zemlje, pod budnim okom Putina i Trumpa", zaključuje El Pais u svojoj analizi.
Španski list na kraju se osvrće i na budući sastav Predsjedništva BiH, navodeći Denisa Bećirovića, Željku Cvijanović i Darijanu Filipović, ali ponovo naglašava da je tokom izborne noći posebno zadovoljan bio upravo Dodik.
El Pais bilježi i da je jedna od prvih međunarodnih čestitki stigla iz Izraela, odnosno od ministra vanjskih poslova Gideona Sa'ara.
╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare
