Oglas

Energetska nesigurnost i politička nestabilnost kao prepreka EU integraciji

author
N1 BiH
31. mar. 2025. 21:56
brisel  REUTERS Yves Herman.jpg
Reuters/Yves Herman | Reuters/Yves Herman

Zapadni Balkan, regija koja obuhvata šest zemalja (Bosna i Hercegovina, Srbija, Crna Gora, Sjeverna Makedonija, Albanija i Kosovo), i dalje se suočava s izazovima političke nestabilnosti i energetske nesigurnosti, gotovo tri decenije nakon oružanih sukoba. Iako je Evropska unija glavni vanjski akter u regiji, proces integracije zapinje, dok se Rusija i Kina sve više pozicioniraju kao utjecajni igrači.

Oglas





Energetski sektor na Zapadnom Balkanu još uvijek nosi pečat socijalističke prošlosti. Unatoč hidroenergetskom potencijalu, regija je i dalje ovisna o fosilnim gorivima, dok su investicije u obnovljive izvore energije ograničene. Energetska zajednica nastoji ubrzati tranziciju ka održivim izvorima, no lokalne vlasti često usporavaju proces, čuvajući stare energetske strukture.


Politička situacija dodatno komplikuje reforme. U Bosni i Hercegovini, lider Republike Srpske Milorad Dodik prijeti secesijom, dok su u Srbiji masovni studentski protesti zbog urušavanja nadstrešnice na željezničkoj stanici u Novom Sadu dodatno uzdrmali vlast. Ruski utjecaj u obje zemlje ostaje snažan, što dodatno usložnjava evropske integracijske procese.


Iako energetska diversifikacija napreduje kroz projekte poput Južne plinske interkonekcije između BiH i Hrvatske, političke barijere i sporost reformi ostaju ključni izazovi. EU, kao mirovni projekt, mora pronaći način da što prije integrira Zapadni Balkan kako bi osigurala trajni mir i stabilnost u regiji.


[caption id="attachment_7214332" align="alignnone" width="924"]



Energetski sektor na Zapadnom Balkanu još uvijek nosi pečat socijalističke prošlosti. Unatoč hidroenergetskom potencijalu, regija je i dalje ovisna o fosilnim gorivima, dok su investicije u obnovljive izvore energije ograničene. Energetska zajednica nastoji ubrzati tranziciju ka održivim izvorima, no lokalne vlasti često usporavaju proces, čuvajući stare energetske strukture.


Politička situacija dodatno komplikuje reforme. U Bosni i Hercegovini, lider Republike Srpske Milorad Dodik prijeti secesijom, dok su u Srbiji masovni studentski protesti zbog urušavanja nadstrešnice na željezničkoj stanici u Novom Sadu dodatno uzdrmali vlast. Ruski utjecaj u obje zemlje ostaje snažan, što dodatno usložnjava evropske integracijske procese.


Iako energetska diversifikacija napreduje kroz projekte poput Južne plinske interkonekcije između BiH i Hrvatske, političke barijere i sporost reformi ostaju ključni izazovi. EU, kao mirovni projekt, mora pronaći način da što prije integrira Zapadni Balkan kako bi osigurala trajni mir i stabilnost u regiji.


[caption id="attachment_7214332" align="alignnone" width="924"]


Energetski sektor na Zapadnom Balkanu još uvijek nosi pečat socijalističke prošlosti. Unatoč hidroenergetskom potencijalu, regija je i dalje ovisna o fosilnim gorivima, dok su investicije u obnovljive izvore energije ograničene. Energetska zajednica nastoji ubrzati tranziciju ka održivim izvorima, no lokalne vlasti često usporavaju proces, čuvajući stare energetske strukture.


Politička situacija dodatno komplikuje reforme. U Bosni i Hercegovini, lider Republike Srpske Milorad Dodik prijeti secesijom, dok su u Srbiji masovni studentski protesti zbog urušavanja nadstrešnice na željezničkoj stanici u Novom Sadu dodatno uzdrmali vlast. Ruski utjecaj u obje zemlje ostaje snažan, što dodatno usložnjava evropske integracijske procese.


Iako energetska diversifikacija napreduje kroz projekte poput Južne plinske interkonekcije između BiH i Hrvatske, političke barijere i sporost reformi ostaju ključni izazovi. EU, kao mirovni projekt, mora pronaći način da što prije integrira Zapadni Balkan kako bi osigurala trajni mir i stabilnost u regiji.


[caption id="attachment_7214332" align="alignnone" width="924"]

Oglas


Energetski sektor na Zapadnom Balkanu još uvijek nosi pečat socijalističke prošlosti. Unatoč hidroenergetskom potencijalu, regija je i dalje ovisna o fosilnim gorivima, dok su investicije u obnovljive izvore energije ograničene. Energetska zajednica nastoji ubrzati tranziciju ka održivim izvorima, no lokalne vlasti često usporavaju proces, čuvajući stare energetske strukture.


Politička situacija dodatno komplikuje reforme. U Bosni i Hercegovini, lider Republike Srpske Milorad Dodik prijeti secesijom, dok su u Srbiji masovni studentski protesti zbog urušavanja nadstrešnice na željezničkoj stanici u Novom Sadu dodatno uzdrmali vlast. Ruski utjecaj u obje zemlje ostaje snažan, što dodatno usložnjava evropske integracijske procese.


Iako energetska diversifikacija napreduje kroz projekte poput Južne plinske interkonekcije između BiH i Hrvatske, političke barijere i sporost reformi ostaju ključni izazovi. EU, kao mirovni projekt, mora pronaći način da što prije integrira Zapadni Balkan kako bi osigurala trajni mir i stabilnost u regiji.


[caption id="attachment_7214332" align="alignnone" width="924"]

Energetski sektor na Zapadnom Balkanu još uvijek nosi pečat socijalističke prošlosti. Unatoč hidroenergetskom potencijalu, regija je i dalje ovisna o fosilnim gorivima, dok su investicije u obnovljive izvore energije ograničene. Energetska zajednica nastoji ubrzati tranziciju ka održivim izvorima, no lokalne vlasti često usporavaju proces, čuvajući stare energetske strukture.

Politička situacija dodatno komplikuje reforme. U Bosni i Hercegovini, lider Republike Srpske Milorad Dodik prijeti secesijom, dok su u Srbiji masovni studentski protesti zbog urušavanja nadstrešnice na željezničkoj stanici u Novom Sadu dodatno uzdrmali vlast. Ruski utjecaj u obje zemlje ostaje snažan, što dodatno usložnjava evropske integracijske procese.

Iako energetska diversifikacija napreduje kroz projekte poput Južne plinske interkonekcije između BiH i Hrvatske, političke barijere i sporost reformi ostaju ključni izazovi. EU, kao mirovni projekt, mora pronaći način da što prije integrira Zapadni Balkan kako bi osigurala trajni mir i stabilnost u regiji.

Oglas

Više u tekstu dr. Zijada Bećirović direktora Međunarodnog instituta za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES), Ljubljana. čitajte OVDJE

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad, pridružite nam se i na WhatsApp kanalu klikom ovdje


Više tema kao što je ova?

Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare

Pratite nas na društvenim mrežama