Dobijeni zadatak Dragan Čović je izvršio. Koalicionim partnerima dostavio je nacrt svih rješenja dogovorenih na sastanku u Bakincima, između ostalog i prijedlog izmjena Izbornog zakona, na šta je reagovala i Američka ambasada. Poručuju, promijeniti način izbora članova Predsjedništva BiH nije moguće kroz Izborni zakon.
Novu sedmicu Dragan Čović počeo je radno, izvršavanjem povjerenog zadatka.
“Ja sam danas imao obavezu i ta je obaveza izvršena”, rekao je Čović.
A odnosila se na formiranje nacrta o izmjenama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine. Zadatak povjeren od koalicionih partnera sa državnog nivoa, Čović je, objašnjava izvršio uz podjelu na tri elementa.
“Jedan element se odnosi na izmjene Izbornog zakona koji se tiče CIK-a, drugi dokument se odnosi na članove Predsjedništva i treći dokument su ova tehnička pitanja ili transparentnost integritet izbornog procesa, kako god hoćete i to smo stavili u jednu cjelinu”, kazao je Čović.
O svemu je Čović informisao i Predsjedništvo i Glavno vijeće HNS-a, a posebno je pojasnio onaj dio dogovora koji se odnosi na izbor članova kolektivnog šefa države. Kaže u uslovima u kojima nisu moguće izmjene Ustava, moguće je uvođenje uslovne kategorije za izbor Hrvata u Predsjedništvo Bosne i Hercegovine.
„Onaj ko pobjedi na listi Hrvata unutar Federacije moraće ispuniti uslov da je pobijedio u barem tri kantona koja su tamo definisana, ako nije u tri onda u dva, ako nije u dva onda u jednom, odnosno ako nije ni u jednoj pobijedio onda je konačno izabran onaj koji je najviše glasova dobio. Ima jedan dodatni uslov da se eliminiše mogućnost da se sa 99% nečijih drugih glasova bira hrvatski član Predsjedništva“, naveo je Dragan Čović, predsjednik HDZ BiH i HNS.
I to je samo jedan segment. Kako stoji u pisanom zaključku, koji su u medije prvo pustili iz SNSD-a, a potom i iz SDP-a, aktuelni prijedlog izmjena Izbornog zakona koji dolazi iz SDA biće odbijen. Naveden je i stav Trojke koja bi u ograničene izmjene Ustava i implementaciju presuda Evropskog suda za ljudska prava, a dogovoreno je i uvođenje softvera u izborni proces.
Državna koalicija bi i da digne cenzus sa tri posto na četiri za lokalne, odnosno pet za opšte izbore. Straka bi bila vlasnik mandata, a izborne liste bi bile zatvorene i bez preferencija. Građani koji ne bi konzumirali svoje glasačko pravo suočili bi se sa prekršajnim gonjenjem i novčanom kaznom koja bi punila entitetske fondove za podršku obrazovanju.
Prema ranije saopštenom stavu za SNSD sve je dogovoreno i isključivo u cjelini treba biti implementirano, za Trojku, pa i HDZ riječ je tek o okviru. Za analitičare bilo kakve konkretne izmjene Izbornog zakona i osavremenjivanje procesa teško je realizovati u izbornoj godini.
„To se ne može primjeniti na sljedećim izborima lokalnim, mora se napraviti neki pilot projekat da se vidi kako to funkcioniše, nije to tako jednostavno. Treba napraviti poseban softver, napraviti zaštitu svih podataka koji će ulaziti u softver“, rekao je Vehid Šehić, bivši član CIK-a BiH.
Po mnogima rezultat sastanka iz Laktaša samo je pokušaj lidera da „dobiju na vremenu“ koje im je prethodno ograničio Christian Schmidt najavljujući nametanje izborne reforme ukoliko vlast ne učini pomak.
“Da budemo jasni, ti pomaci moraju obuhvatiti jasnu identifikaciju svakog birača, elektronsko brojanje glasova onako kako su ih birači dali, siguran prenos glasačkih listića do biračkih odbora na biračkim mjestima koji rade transparentno i nezavisno”, rekao je.
Za Milorada Dodika reakcija visokog predstavnika na epilog sastanka od prije četiri dana samo je pokušaj Schmidta da, kako kaže, održi lažnu priču. Poznavaoci prilika, ipak, kažu kako ne bi bilo neobično da se iza kulisa vodi trgovina, jer vlast u Banjaluci više ne pominje Izboroni zakon Republike Srpske.
„Sama priča o Izbornom zakonu Republike Srpske, ja mislim da može u određenoj mjeri da posluži kao jedan od metoda kako postići dogovor na zajedničkom nivou. Dakle, pogledajte tamo kad vidite onaj papir, imate tamo neka predloženja rješenja za koja je Milorad Dodik otvoreno govorio da će biti u Izbornom zakonu Republike Srpske, dakle zašto to ne bi bilo u Izbornom zakonu Bosne i Hercegovine, ako bi svi postigli dogovor o tome“, rekao je Žarko Marković, urednik “Glasa Srpske”.
Epilog iz Laktaša je i rok koji je vlast sama sebi dala – da sve završi u februaru. Dio paketa je i Izmjena zakona o izboru sudija u Ustavni sud, za koju je uslov datum o otpočinjanju pregovora sa Evropskom unijom. Uz ostalo navedeno je da nije postignuta saglasnost o Zakonu u Sudu Bosne i Hercegovine, ali i da je SNSD tražio da se u Zakon uvrsti odredba po kojoj će Sud odlučivati po zakonima koje donese Parlamentarna skupština.
Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare