Eskobar razočarao one koji su prizivali sankcije

Vijesti 09. nov 202109:35 > 10:43 2 komentara
G. Escobar

Rata u Bosni i Hercegovini neće biti, a SAD ostaju čvrsto opredijeljene za očuvanje mira i razvoju dejtonske BiH - neke su od poruka koje su upućene jučer nakon sastanka zamjenika pomoćnika državnog sekretara SAD i specijalnog izaslanika američkog predsjednika za Zapadni Balkan Gabrijela Eskobara s političarima u BiH.

Urkos očekivanju dijela političara u Federaciji BiH, Eskobar nije pominjao sankcije niti prema srpskom članu Predsjedništva BiH, Miloradu Dodiku, niti prema Republici Srpskoj.

O dolasku Eskobara u BiH proteklih dana se puno govorilo u javnosti, a mnogi su nagađali kako dolazi sa sankcijama, te se pitali da li će se sresti s Dodikom, i ako se sretne šta će mu reći.

O čemu se pričalo

Eskobar se jeste sastao s Dodikom, a spekulacije i nagađanja koja su se mogla čuti u dijelu FBiH oko tog susreta mogu se opisati kao “tresla se gora, rodio se miš”.

Dodik je nakon sastanka potvrdio da o sankcijama nije bilo govora već da su pričali o ekonomskim pitanjima, ali i da je ponovio Eskobaru svoj raniji stav kako će Republike Srpska povući saglasnosti koje se tiču vojske, VSTS i indirektnih poreza.

Dodik je sastanak ocijenio kao dobar, te istakao da je glavna poruka tog sastanka da svi procesi koji se vode moraju biti politički, bez “zveckanja oružjem”, i da rat nije nikakva opcija za rješavanje političkih pitanja.

I druga dvojica članova Predsjedništva, Željko Komšić i Šefik Džaferović, potvrdila su da na sastanku nije bilo riječi o bilo kakvim sankcijama prema bilo kome. Rekli su da im je Eskobar potvrdio da je Dejtonski sporazum bio i ostao izvor američke politike u BiH.

Prema ocjenama analitičara, dolazak Eskobara u BiH nije donio ništa novo i neočekivano. Ističu da svi oni koji su se nadali nekim sankcijama, ili su u velikoj zabludi ili neinformisani.

Dodaju da je međunarodna zajednica u više navrata do sada dala do znanja da se političari u BiH moraju međusobno dogovarati, a ne da čekaju da im probleme rješavaju stranci.

Sankcije

Politikolog i potpredsjednik novoosnovanog pokreta Demokratski centar, Darko Kuzmanović, ističe da je i juče, kao i ranije, poslana jasna poruka političarima u BiH da niko drugi, osim nas, ne može rješiti probleme s kojima se trenutno suočavamo.

Kuzmanović ističe da bi se sankcije prema bilo kome u BiH negativno odrazile kako na samu demokratiju, tako i na cjelokupni proces pomirenja u BiH.

I SAD i EU su veoma svjesni da ukoliko bi primijenili sankcije prema bilo kome u BiH, to bi automatski značilo dizanje njihovog političkog rejtinga među glasačima, odnosno podršku dijela glasačkog tijela koji je više desno orijentisan. U principu, sankcije ne bi donijele ništa dobro – ističe Kuzmanović za Srpskainfo.

Dodaje da su jedino građani ti koji su pozvani da sankcionišu političare na izborima. Bilo kakva intervencija spolja, kako dodaje on, neće doprinijeti boljem sutra u BiH niti poboljšanje ukupne atmosfere, kako po pitanju demokratije, tako i institucionalnog napretka.

Povratak u institucije

Politička analitičarka Ivana Marić ističe da se u BiH stalno očekuje od drugih da rješavaju naše probleme, iako je to zadatak domaćih političara i građana, a ne stranaca.

“Mi od svake posjete očekujemo previše, pa tako i od ove Eskobarove. Iako ništa konkretno nismo čuli nakon njegovih sastanaka, ipak vjerujem da su još prije njegovog dolaska zapadne slile odradile svoj posao. Primjetno je da se Dodik vratio u institucije i da više nema govora o blokadama, te da je redovan na sjednicama Predsjedništva, kao i na sastancima s predstavnicima SAD i EU” kaže Marićeva.

Dodaje da će čak na nekoj od narednih sjednica Savjeta ministara kadrovi SNSD morati glasati za nastavak puta BiH ka NATO, što samo govori da su zapadne sile iza kulisa odradile mnogo toga što političari u BiH nisu u stanju sami da urade.

“Koaliciji SNSD-SDA- HDZ odgovara ovakva situacija i ne trude se ništa da promijene. Zapadne sile su te koje su u velikoj mjeri umirile Dodikovu retoriku, a posebno njegovo ponašanje u smislu povinovanja željama onoga što traži međunarodna zajednica” zaključuje Marićeva.

Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare