Put u budućnost: građansko društvo i država bila je tema i na sesiji Kruga 99. Etnonacionalne podjele, najave secesije, neprovedene presude Evropskog suda za ljudska prava stoje kao praksa naspram deklarativnog opredjeljenja za BiH u Evropskoj uniji. Za napredak na EU putu BiH mora proći skrining, a etnonacionalizam svakako nas napretka na tom putu može koštati.

Bosna i Hercegovina građanska i demokratska država ili Bosna i Hercegovina država nacionalnih podjela. Deklarativna opredjeljenost ka Evropskoj uniji, zajedništvu i jednakosti postoji. Ali praksa, odnosno svakodnevnica, nam pokazuje da građanskog uređenja i jednakosti skoro i nema.

“Duboko je ugrožen u Bosni i Hrcegovini i to naravno dodatno argumentujem presudama Evropskog suda za ljudska prava
u Strazburu protiv Bosne i Hercegovine koji je naravno utvrdio postojanje sistemske diskriminacije”, kazala je Nermina Mujagić, profesorica na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu.

A Ustav BiH pobija sam sebe. Članom 2 građanima su garantovana sva prava iz UN-ove deklaracije i Evropske konvencije. Međutim već članovi 4 i 5 onemogućavaju kandidature pripadnicima Ostalih za državni Dom naroda i Predsjedništvo, kao i Bošnjacima i Hrvatima u RS i Srbima u Federaciji.

U decembru će biti 15 godina od kako je Evropski sud za ljudska prava donio presudu u predmetu Sejdić Finci, od tada još niz presuda kojima je Ustav BiH proglašen diskriminatornim. Izmjena još nema. A u decembru će biti godina dana i od privremene rezolucije Komiteta ministara Vijeća Evrope kojom su domaći političari obavezani do 15. aprila dostaviti izvještaj o urađenom, ali po svemu sudeći bosanskohercegovački političari Vijeće Evrope nemaju o čemu informirati.

“Samo nam je ministar pravde dostavio odgovor prijedlog Izmjena izbornog zakona“, rekla je Harisa Bavčić, v.d. zastupnice Vijeća ministara Bosne i Hercegovine pred Evropskim sudom za ljudska prava

“Bilo bi poštenije da je se reklo imali smo važnijeg posla, a oko ovoga se ne možemo dogovoriti, pa nismo ni stavili na dnevni red”, kazao je  Jakob Finci, predsjednik Jevrejske zajednice u BiH.

Sejdić i Finci imali su i svoj prijedlog. Jednostavne izmjene Ustava, kojima se za Predsjedništvo bira 1 član iz RS, dva iz Federacije BiH, ali bez etničkih predznaka. Prijedlog slali, razgovore obavljali i sa političarima, međutim pomaka, zbog očiglednog izostanka volje nema. Jedina nada je eventualno otvaranje pregovora sa Evropskom unijom o članstvu.

“Svi su rekli istu rečenicu, kao da su se u međuvremenu dogovarali… prijedlog vrijedan pažnje, ali dajte nam vremena da ovo izanaliziramo pa ćemo vam dostaviti odgovor u pismenoj formi. Nikad niko”, rekao je politički aktivista Dervo Sejdić.

“Sada je, kako naš narod kaže, došla Dara do Duvara, sad smo pred pragom dobitka pregovora sa Evropskom unijom, a u Evropu ne možete ući ako ne izvršavate presude Evropskog suda za ljudska prava”, istaknuo je Finci.

Dok oko 12 % građana nema pravo na kandidature i dok se njihovoj borbi za građansku jednakost kraj ne nazire nacionalne podjele jačaju. Umjesto o reformskim zakonima i provedbi presuda, Zastupnički dom će u četvrtak o aktuelnoj situaciji u institucijama. Očigledno zbog najava da će napustiti procese odlučivanja ako UN bude razmatrao Rezoluciju o genocidu u Srebrenici. Najavljeno je napuštanje odlučivanja u vlastitoj državi, ali i okupljanje u Srbiji.

“Simuliranje regionalnog jedinstva naspram prevažnog državotvornog unutarbosanskog jedinstva politike, vizije i strategije, sigurnosti posebno, nije samo bijeg od stvarnosti već i historijska neosjetljivost za napredak države”, naveo je Adil Kulenović, predsjednik Kruga 99.

Baš kad smo nadomak otvaranja pregovora umjesto potrebnih izmjena i zajedničkih razgovora, nove podjele i najave secesije. Izgleda da ipak pod krinkom zaštite svog naroda, građanima boljitak onemogućen, samo zbog vlastitih interesa i destruktivnih ideja.