Faris Vehabović, sudija Suda za ljudska prava u Strazburu za N1 je govorio o presudi u predmetu "Dabić protiv Hrvatske", a osvrnuo se i na to šta ona može značiti za BiH ako postane pravomoćna. Vehabović je za N1 govorio i o eventualnim izmjenama Ustava BiH, te izmjenama Izbornog zakona.

Podsjećemo, presuda Evropskog suda za ljudska prava u predmetu “Dabić protiv Hrvatske”, a u kojoj je utvrđeno da je došlo do povrede prava podnosioca na mirno uživanje vlasništva, predstavlja šamar hrvatskom pravosuđu – rekao je to za “Glas Srpske” advokat i predsjednik Udruženja “Oduzeta imovina” Zoran Ristić iz Novog Sada, ističući da je nakon nje “ugledao svijetlo na kraju tunela”.

“Presuda u predmetu Dabić nije konačna. Postoji rok u kojem se mogu podnositi zahtjevi za ponovno raspravljanje pred Velikim vijećem. Ono što u presudi kakva jeste stoji je suštinski zaštita prava ljudi da se vrate na svoju imovinu, na onakvu kakvu su je ostavili. Hrvatska je preuzela raspolaganje imovinom od dana napuštanja – šteta koja je nastala je pripisana Hrvatskoj, dužna je da plati Dabiću određeni iznos štete. To je pozitivna obaveza države da štiti imovinu kojom je raspolagala u međuvremenu”, rekao je Vehabović za N1.

Ako postane pravomoćna, pitaju šta za BiH može značiti to u u budućnosti ako postane?

“Ako posmatrate u kontekstu imovine pojedinaca, to je jedno – a državna imovina drugo. Državna imovina – treba da vidimo aktivnost države na tom planu, da se država angažuje o zaštiti imovine, pa tek onda možemo pričati eventualno o propustima Hrvatske. Kod privatne imovine su stvari jasne, s obzirom na nekoliko presuda Evropskog suda, tu je postavljeno kako se država mora ponašati tu. Tokom ratnih sukoba sve države su raspolagale imovinom građana, davale su je na korištenje. Ovdje je da se vrati imovina i da se nadoknadi šteta ako je tu došlo”, rekao je.

Što se državne imovine tiče, ocijenio je gost N1, ono što je trebalo “jučer” učiniti – BiH da zaštiti svoju imovinu kroz pravne procese.

“Da li je to učinjeno, to znamo. Da li je bilo pojedinačnih slučajeva, gdje su organizacije pokušale da zaštite imovinu na neuspješan način. Nije postojala podrška države da se podrže postupci i da se nastupi jedinstveno. Postoji mogućnost da BiH kao država pokrene postupke, uključujući i Sud za ljudska prava”, rekao je.

Imovina BiH se treba zaštitit u susjedinim državama, a zašto se ništa nije uradilo – pitanje nije za njega – kazao je.

Anthony Blinken, državni sekretar SAD-a navodi da je Daytonski mirovni sporazum stvorio snažne temelje na kojima je Bosna i Hercegovina izgrađena, što je omogućilo državi da uspostavi održiv put ka eventualnom članstvu u Evropskoj uniji i snažnijem partnerstvu s NATO-om.

“Međutim, od početka je bilo shvaćeno da ustavni poredak, uspostavljen Daytonskim mirovnim sporazumom, nije uklesan u kamen i da je potrebno s vremenom izvršiti potrebne promjene. Neki od nedostataka Ustava Bosne i Hercegovine identificirani su u presudama Evropskog suda za ljudska prava, uključujući odluku Sejdić-Finci”, navodi američki državni sekretar u svom pismu.

Vehabović je za N1 komentarisao ovim riječima:

“Jedno je stvar šta biste željeli, a drugo je šta se zaista može uraditi. Blinken je govorio o nečemu gdje postoje pravni osnovi. Mislim da je namjera SAD i EU u partnerstvu da upravo se krene u tom pravcu, u pravcu u kom postoje osnovi u vidu presuda Evropskog suda za ljudska prava, prava građana da ne budu diskriminirani u izbornom procesu i da imaju svi građani isti nivo prava. To se mnogima ne sviđa, ali je u presudama navedeno da se ovaj problem ne može riješiti kozmetičim promjenama, nego da se mora promijeniti Ustav. Samim tim i Izborni zakon i drugi zakoni koji se vežu za Ustav BiH”, kazao je.

Najveći kamen spoticanja nije “najpoznatija presuda Sejdić-Finci”, nego jedna druga.

“Najveći kamen spoticanja za izmjene Izbornog zakona je presuda Zornić, gdje je jasno rečeno i naloženo BiH da mora riješiti ovaj problem kroz izmjene Ustava, na način da se zakonodavstvo mijenja tako što se svaki građanin tretira jednako u izbornom procesu. To je značajan stav koji je usvojio Sud, oko njega će se rješavati problem izbornog zakonodavstva i diskriminacije u Ustavu, a ne nove blokade za konstitutivne narode, o kojem mnogi misle, gdje se radi o zaštiti partijskih interesa – a ne naroda”, kazao je.

“Što se može istaći još – u tim presudama je stav Evropskog suda da BiH još nije demokratska država, i da se kroz izmjene Ustava to može dostići, a taj cilj je i pravljenje koraka naprijed u EU integracijama”, poručio je gost N1.