FBiH počela izradu Strategije razvoja: U fokusu nauka, AI, digitalizacija i zelena tranzicija

Koliko je ciljeva iz Strategije razvoja Federacije BiH do 2027. godine zaista ostvareno, još nije precizno utvrđeno. Dokumentom su bili predviđeni ubrzanje ekonomskog razvoja, poboljšanje položaja mladih, energetska tranzicija, zaštita okoliša i efikasniji javni sektor. Stručnjaci koji su učestvovali u njenoj izradi priznaju da realizacijom nisu zadovoljni.

"Nažalost, ono što smo zacrtali u onoj strategiji nije se ostvarilo kako smo željeli i kako se moglo. Pa se nadamo da ćemo ovom strategijom to ispraviti", kaže Vjekoslav Domljan, ekonomski stručnjak.

Zato je jedan od prvih zadataka utvrditi šta je ostvareno, šta nije i zbog čega. Iskustva iz prethodnog perioda trebala bi biti osnova za drugačiji pristup novom razvojnom planu.

"To je jedan ključni multisektorski, horizontalni dokument koji određuje društveni konsenzus i prioritete razvoja u sljedećem planskom periodu. Sama strategija je tu da donese konkretne promjene, boljitak za život građana. Mi moramo unutar strateških dokumenata više konkretizirati same idejne projekte koji će direktno biti dostupni za finansiranje kroz Program javnih investicija. Dakle, i uraditi bolje povezivanje s finansijskim okvirom. To je jedna od naučenih lekcija", ističe Rijad Kovač iz Federalnog zavoda za programiranje razvoja.

"Poučeni ovim što smo imali u prethodnim strategijama, prije svega definisanim prioritetima kao spiskom želja, bez definisanih jasnih rokova, odgovornosti, ciljeva i finansiranja, mislim da nam to ne treba. Ne treba nam novi dokument koji niko nikad nije ni otvorio i sad ćemo uzeti, gledati šta je u njemu, a šta nije urađeno. Smatram da je vrlo bitno da su ovdje danas ljudi koji imaju i znanje, i kompetencije i mogućnosti, koji će pokrenuti aktivnosti kako bismo kroz formiranje jedne ekspertne grupe došli do prijedloga strategije", dodaje Nermin Nikšić, premijer FBiH.

Na prvoj konferenciji predstavnici akademske zajednice, privrede i civilnog društva govorili su o projektima i prioritetima za naredni planski period. Među njima su ulaganje u nauku, razvoj umjetne inteligencije, digitalizacija i zelena tranzicija. No, iskustvo prethodne strategije otvara i pitanje hoće li novi prioriteti zaista biti provedeni.

"Treba data centar, treba istraživačke institute, vlast bi trebala evo sada za narednu godinu dati barem 1,8% brutodomaćeg proizvoda za sitraživanja, a daće desetinu toga. Eto koliko sluša. A gdje smo? Gdje smo sada? U evropskoj obitelji zadnji po dohotku i po stanovništvu.. mi smo negjde na 45% od evropskog prosjeka. Trebamo činiti napor u oblasti proizvodnje, a to znači povećati proizvodnju ideja, povećati fond znanja, povećati inovacije, uvesti inovacijsku politiku koju uopće nemamo da bismo poboljšali životni standard", podsjeća ekonomski stručnjak Vjekoslav Domljan.

Sada je plan izraditi kvalitetniju i jasniju Strategiju kako bi ono zacrtano do 2034. godine bilo i ostvareno. Cilj je u narednih šest mjeseci uključiti što više interesnih grupa, saslušati njihove zahtjeve i konkretizirati projekte koji bi trebali biti finansirani kroz Program javnih investicija.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad