Nekoliko općina i gradova na području Federacije Bosne i Hercegovine je najavilo da će tražiti izuzeće od "neradne nedjelje" nakon zvaničnih podataka o fiskalnom prometu na području ovog bh. entiteta. Taj zahtjev pravdaju velikim gubitkom nakon mjesec i po dana od primjene člana 18. Zakona o unutrašnjoj trgovini. Na to je reagovao federalni ministar trgovine Amir Hasičević.

“Neradna nedjelja nije kriva za ekonomske probleme”

Hasičević je rekao da će nastojati odgovoriti zvaničnim podacima o fiskalnom prometu Porezne uprave Federacije BiH, a koji govore da je “u 2024. godini ukupan trgovinski promet za 244,8 miliona KM veći nego promet u 2023. godini, a u decembru 2024. veći za 22 miliona KM u odnosu na decembar 2023. godine”.

Dodao je da je inflacija u Federaciji BiH u prošloj godini bila rekordno niska u proteklih pet godina, te je iznosila prosječno 1,43 %.

“Neću da vjerujem da je građanima ove zemlje kratka memorija, jer ne tako davno 2022. godine imali smo inflaciju 17,6 %, 2023. zabilježen je pad na 6,5% prema podacima CBBiH, a u 2024. godini prosječna inflacija u Federaciji BiH iznosila je 1,43 %. Istina, došlo je do smanjenja izvoza bh. proizvoda naročito u zemlje EU i to za 14,5 %, što se moglo odraziti na poslovanje izvozno orijentisanih firmi, ali neću dozvoliti da se taj gubitak pripisuje ‘neradnoj nedjelji'”, kaže ministar Hasičević.

Radnicima omogućen slobodan dan

Podsjećamo, na inicijativu trgovačkih radnika kojih u Federaciji ima 86.000 Federalno ministarstvo trgovine uvelo je neradnu nedjelju kako bi radnice u trgovini, kojih ima više od 70 %, od ukupnog broja radnika u ovom sektoru, imale dan za porodicu, za svoju djecu koja nedjeljom ne idu u školu.

“Svakodnevno od njih dobilamo poruke da su konačno dočekale, nakon niza godina, da imaju nedjeljni porodični ručak kad su svi na okupu”, naveo je Hasičević.

Odluka donesena nakon dužih konsultacija

Konsultacije, analize i rasprave o uvođenju neradne nedjelje trajale su, kaže, godinu i po.

“Dakle, odluka nije donesena ad hoc. Također, podsjećamo da su podržali neradnu nedjelju i poslodavci i potrošači i ministri u Vladi FBiH kao i federalni parlamentarci, gotovo jednoglasno. Stoga, nećemo pristati na podvale onih koji tvrde da je neradna nedjelja kriva za njihov manji promet i da su milione zarađivali upravo nedjeljom. Čak i ako jesu zarađivali milione samo u jednom danu u sedmici zašto im je onda toliko teško palo povećanje minimalca na 1.000 KM?”, upitao je Hasičević.

Podaci ne potvrđuju tvrdnje kritičara

Federalno ministarstvo trgovine uradilo je analize prometa za svaku općinu/grad u Federaciji koji, kako je navedeno, potvrđuju da nisu novčani gubici razlog kritika uvođenja neradne nedjelje.

“Kritičari su isti oni koji su tvrdili da je došlo do masovnog zatvaranja trgovina, do masovnog otpuštanja radnika, do masovnog otvaranja dragstora, a bez ijednog potkrijepljenog podatka. Odgovorit ćemo argumentima”, dodao je Hasičević.

Također, na ovom linku pogledajte sve ostale tabele o fiskalizovanom prometu.

Analiza učinka neradne nedjelje nakon što bude objavljen tromjesečni izvještaj

Iz gore priloženih tabela primjetno je, kako su naveli iz ovog ministarstva, da i ukoliko je i došlo do pada prometa u pojedinim općinama, to se desilo u martu, septembru, oktobru i novembru 2024. godine najčešće.

“I to se nikako ne može dovesti u vezu sa uvođenjem neradne nedjelje. Još jednom naglašavam, stavljanjem radničkih prava u fokus promijenila se paradigma, učinjen je prvi korak da radnici izađu iz robovlasničkog tretmana u kojem im je poslodavac određivao kad će i hoće li uopšte provesti dan sa svojom porodicom, hoće li uopšte koristiti slobodan dan i godišnji odmor. Naglašavam, nisu svi poslodavci isti. Većina je odgovornih i poštenih poslodavaca. Ovo je također i prilika da se odvoji žito od kukolja i pošteni i društveno odgovorni poslodavci prepoznaju i nagrade. Jer svakom odgovornom poslodavcu važno je da njegovi radnici imaju poštene uslove za rad i da budu zadovoljni, time će biti i produktivniji, a i posao u konačnici uspješniji”, poručio je Hasičević.

“Radnička prava moraju biti u fokusu”

Hasičević je ranije u nekoliko navrata isticao da pravi efekti uvođenja neradne nedjelje mogu tek da se sagledaju nakon tri, odnosno, šest mjeseci od uvođenja ove novine.

Neradna nedjelja košta FBiH 200 miliona KM: “Radije ću da ne radim ponedjeljak”

Također je kazao i da ukoliko bi se pokazalo da su prema ekonomskim pokazateljima efekti negativni otvorit će se dijalog da se pronađe najbolje rješenje.

Dodaje i da, prema nalazima Porezne inspekcije, u Federaciji BiH još ima trgovaca koji ne posjeduju fiskalne kase ili ne izdaju račune za prodatu robu. Također, kako je dodao, inspekcija u svakoj kontroli zatekne barem 10 posto neprijavljenih radnika, odnosno, radnika na crno. Shodno tome, naglasio je da je borba protiv sive ekonomije imperativ i Ministarstva trgovine i Vlade FBiH.

“Upravo detektovanje i kažnjavanje kršitelja zakona doprinijet će i zdravijoj poslovnoj klimi, a time i olakšati poslovanje onima koji pošteno i odgovorno rade. Zato umjesto kritika bez pokrića i političkih spinovanja okrenimo se svi konstruktivnom dijalogu i pronalaženju najboljih rješenja da svima bude bolje”, zaključio je Hasičević.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad, pridružite nam se i na WhatsApp kanalu klikom ovdje