Pet žrtava femicida u BiH od početka godine. Tri završila samoubistvom počinitelja. Komentari i uvrede na društvenim mrežama nakon ubistava, mahom upućeni žrtvama - ženama. Kako pažnju skrenuti na žrtvu prije nego se tragedija dogodi, koji su propusti u sistemu i zašto institucije ne mogu reagovati na pravi način? O fenomenu femicida i prevencijegovorile su za N1 aktivistica Maja Gasal Vražalica, psihologinja Nermina Vehabović Rudež i Meliha Sendić, braniteljica ženskih ljudskih prava.
Na pitanje šta ta smatrate najvećim uzrokom ponavljanja femicida, je li stvar u lošim zakonima ili neadekvatnom provođenju istih, Meliha Sendić, braniteljica ženskih ljudskih prava kaže:
“Neadekvatan dnos države prema problemu nasilja nad ženama. Sedam do osam godina ukazujemo na problem koji se dešava. Nije bilo sluha od donosioca odluka, niti zaštite”, kaže.
Zavjet šutnje u Ljubuškom: Buntić je prije 4 i po godine brutalno pretukao sugrađanina
Svaki put kada u javnost ispliva slučaj nasilja u porodici, domaće institucije obećavaju adekvatniji odgovor, poštravanje mjera i bolju zaštitu žrtava. Zašto institucije ne mogu reagovati na pravi način? Šta su propusti u sistemu?
“Nakon toliko godina rada i informacija koje dostavljamo, apsolutno ne može biti opravdanje da nemamo novaca, a svi su upoznati: parlamentarci, donosioci odluka. Politika je uzela to šta će ordetiti kao prioritet za državu, a to nije nasilje nad ženama. Nakon femicida svi su se političari javljali i govorili da će krenuti sa izmjenama krivičnog zakona. Imali smo sastanke pune obećanja i ništa se nije desilo. Mi smo naveli konkretno kako i koji član treba da glasi. Ništa se nije desilo i nije bilo odgovora. Kada god se desi femicid, uvijek se ista priča priča. To ne smije biti političko pitanje kao što je nasilje nad ženama”, kazala je Meliha Sendić, braniteljica ženskih ljudskih prava.
Tužilaštvo ZHK-a demantovalo zlonamjerne komentare o Klari Buntić: “Postoje dokazi o povredama”
Kako na terenu izgleda izostanak komunikacije među institucijama govorila je nekadašnja parlamentarka Maja Gasal Vražalica.
“Ima pojedinaca koji su zainteresirani za tu temu. Unutar stranaka koje određuje kojim će se politkama baviti mene su zvali dženderuša, žena u klimaksu i da to nije pitanje i da pitanja o ženskim pravima nisu ona na kojima se dobijaju izbori. Nebitno je da li je to desni ili lijevi centar. Ovo nije samo žensko pitanje. Tu pati i porodica i društvo u cjelini. To iz godine u godinu, kako se smjenjuje vlast, ove teme nisu im prioritet niti će im biti. To mora biti političko pitanje. Mi možemo izlaziti na proteste, ali ako nema podrške zakonadavne i izvršne vlasti, nema od toga ništa”, kaže Gasal Vražalica.
Zabrinjava i činjenica da žene koje su ubijene u porodično-partnerskom odnosu prethodno nisu prijavljivale nasilje. I kada to urade, kao slučaj Klare iz Ljubuškog, ništa se nije poduzelo.
“Ovo su samo simptomi dubokih problema koje imamo, trauma i ekonomskih neriješenih problema. Moramo se baviti uzrocima i kako su poredane vrijednosti u društvo. Muškarci ne mogu da se pomire da žene jednako vrijede kao muškarci. Zid ćete vidjeti u policiji, sudstvu i u školi. Osjetit ćete da će se taj predmet negdje zatvoriti. Građani ne reaguju jer nemaju dovoljno znanja. Moramo razumijevati. Zalažem se da veći dio građana razumije. Nasilje nije bračna svađa, ali to je nasilje. Niko nema pravo da udari i ugrožava drugu osobu. To se mora prijaviti. Prijavljivanje nasilja kod žena izaziva strah jer se potencira da policija ništa ne radi. Ja ohrabrujem žene da sve prijavljuju”, kaže psihologinja Nermina Vehabović Rudež.
Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad
Pročitajte više
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!