O utjecaju klimatskih promjena, problemima s poplavama i zaštiti vodotoka u Bosni i Hercegovini, za N1 je govorio profesor Geološko-građevinskog fakulteta u Tuzli, Nedim Suljić.

Na samo početku razgovora podsjetio profesor Suljić podsjetio je na iskustva sa poplavama koja smo imali 2014. godine, ističući da nam se svake druge ili treće godine ponavljaju slične stvari.

“Bojim se da ova godina i ove poplave koje se dešavaju od sinoć, da mogu da čak i premaše te majske poplave 2014. godine, jer mislim da agencije, lokalne vlasti, opštinske vlasti i one organizacije koje treba da upravljaju zaštitom od poplava vodotoka, kako prve i tako i druge kategorije, oba bosanskohercegovačka entiteta, mislim da ne poduzimaju baš dovoljno”, ističe Suljić.

Za očekivati je, kaže da za vrijeme intenzivnih padavina koje traju više sati bez prekida, da će doći do pojave bujičnih potoka i vodotoka koji stvaraju jako velike štete na infrastrukturi i na stambeno-poslovnim objektima.

“Ja se bojim da zaista vlast u cjelokupnoj državi Bosni i Hercegovini ne nauči dovoljno iz onih prethodnih iskustava, pogotovo, poput ponavljanje te majske popave 2014. godine. Prema mom mišljenju ne održavaju se dovoljno vodotoci, ne čisti se nanos u vodotocima kako prve, tako i druge kategorije prema Zakonu o vodama i u Federaciji i u entitetu Republike Srpska, pogotovo ispred mostovskih suženja. Vi ispred svakog mosta imate suženje vodnog korita, imate pojavu prirodnog uspora koji se javi. Sada, kada naiđe taj poplavni talas jednim vodotokom, a već imamo nanos koji se akumulirao u riječnom koritu ispred samog mosta, pogotovo oko riječnih stubova, onda je za očekivati da dođe do jako brzog izlijevanja te velike vode iz osnovnog, odnosno prirodnog ili regulisanog korita, a uglavnom prirodnog neregulisanog korita vodotoka”, pojašnjava geolog.

Problem na vodotocima prve kategorije, poput vodotoka rijeke Bosne i Neretve, je taj što na njihovim obalama ima mnogo drveća i visokog grmlja koji stvaraju otpor i omogućavaju lakše i brže izlijevanje vode iz takvih neregulisanih  vodotoka prve kategorije, dodaje prof. Suljić.

“Kažem, osnovno je, naravno, da vlast kako na lokalnom, tako i na kantonalnim nivoima i entitetskim nivoima, da se malo bolje organizuju, da zaista bolje shvate ozbiljno stvari, jer, vidite, ovo što dešava, ove klimatske promjene, naravno, i klimatske promjene utječu na ovako izrazitu promjenu vremenskih prilika”, ističe.

Podsjetio je na jako sušno ljeto u proteklim mjesecima koje je proteklo gotovo bez ikavih padavina. Logično je, kaže, da nakon takvog perioda, padavine koje traju 24 sata, izazovu katastrofalne posljedica.

“Sve je to, naravno, i jedan dobar dio i nemara prilikom održavanja vodotoka, prilikom održavanja sistema oborinskih kanalizacija u naseljima, neodržavanja, dovoljnog neodržavanja kanala koji se nalazi pored saobraćajnica. Evo vidimo dole saobraćajnica je potpuno, bukvalno blokirana – put prema Konjicu, prema Mostaru, je zatvoren. I ono što je još, posebno ovakvim okolnostima, kada imamo jako veliki intenzitet i jako veliku visinu palih kiša, što nam se pojavljaju odroni i klizišta. Sada je za očekivati i pokretanje jako velikog broja klizišta, naravno pored saobraćajnica koje su u usjecima”, pojašnjava.

Geolog ističe kako smo dobrim dijelom uništili ono što nas je ranije štitilo od polava.

“Mi na našim vodotocima imamo odbrambene nasipe, to je uglavnom gore na desnoj obali rijeke Save u BiH. Međutim, zbog prostora nemamo mogućnosti da se izvedu odbrambeni nasipi na drugim vodotocima prve kategorije, recimo, kao što je rijeka Bosna. Pa i rijeka Spreča od profila akumulacijem odozdo do entitetske linije, odnosno do ušća u rijeku Bosnu. Postoje neka idejna rješenja i postoje neki projekti. Međutim, probleme tih imovinisko-pravnih odnosa, imate privatno zemljište i teško je izgraditi na ovakvim vodotocima kroz naselja zaštitne odbrambene nasipe. Ono što mi možemo sada da radimo, naravno vlast prije svega – od lokalnih, kantonalnih, entitetskih nivoa – je da se redovno čiste vodotoci, kako prve i tako i druge kategorije, da se čiste odvučenog nanosa koji nam i smanjuje taj proticajni profil, jer kada naiđe popavni talas koji je i daleko manji od 100-godišnjih velikih voda, dolazi do izlivanja voda iz određenih nekih neregulisanih vodotoka, pogotovo nekih manjih vodotoka i dolazi do plavljenja zemljišta”, pojašnjava geolog.

Prof. dr. Nedim Suljić se nada da se neće ponoviti 2014. godina kada je u Doboju smrtno stradalo 11 ljudi.

“Ja se zaista nadam da se to neće ponoviti sada, barem u takvoj mjeri, ali kažem, sve je stvar u tome što se prije ne rade ove stvari koje su bitne o zaštiti od štetnog djelovanja voda u našim vodotocima, naročito kroz ove urbane sredine. Od tih vodnih naknada koje se izdvajaju, prije svega treba da se koriste taj dio sredstava od vodnih naknada i za puno više, po meni za zaštitu od voda, regulisanje vodotoka, a za neke možda druge stvari da se manje koriste. Jer evo vidimo, nama su najveći problemi velike poplave, zaštita od tog velikog štetnog negativnog djelovanja voda. Ja se zaista nadam da će se konačno doći do pameti da se mora redovno održavati. Evo bio je sušni period, imali smo gotovo tri mjeseca suše, pa zar se u ta tri mjeseca suše nije moglo i trebalo preduprijediti da se očiste vodotoci”, pita se.

Sve vijesti u vezi poplava pratite UŽIVO

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad