Ne stišava se bura oko gledanosti medija koju još uvijek niko ne mjeri. Stanje je postalo haotično nakon što je direktorica Instituta za mjeriteljstvo Bosne i Hercegovine Milica Ristović- Krstić izmjenila pravila koja regulišu mjerenje gledanosti i brojne TV kuće koje značajnim dijelom ovise od prihoda od marketinga dovela u problem. Slučajem se već bavila parlamentarna komisija za borbu protiv korupcije, a sada bi trebala i komisija za saobraćaj i komunikacije.

Samovoljno bez saglasnosti zamjenika već od kraja 2023. godine Milica Ristović-Krstić je izmijenila pravila koja regulišu mjerenje gledanosti. Time je onemogućila dalji rad kompanije za mjerenje TV gledanosti “Audience Measurement” i stvorila uvjete da taj posao preuzme samo jedna kompanija. Kako su to tvrdili i pojedini članovi Komisije za borbu protiv korupcije – riječ je o firmi Kantar medija. A to bi, sumnja se, moglo pogodovati firmama bliskim SNSD-u. Na ovaj problem od samog početka ukazuje medijska industrija. Pa se ova tema trebala naći pred Komisijom za saobraćaj i komunikacije PS BiH, ali je skinuta s dnevnog reda.

“Osnovni razlog za skidanje tačke s dnevnog reda je kada obrađivač ne dođe. Ovog puta se direktorica na vrijeme javila, pisano nas obavijestila da je onemogućena da dođe, opravdala svoj izostanak, jer mi hoćemo imati raspravu. Ne možemo bez te strane donositi odluke. A do naredne sjednice vidjet ćemo kako ćemo postupati ako se ponovo blagovremeno obaviještena osoba, direktorica, ne odazove”, kazao je Jasmin Imamović, predsjedavajući Komisije.

A dok se čeka na njeno očitovanje i iz Komisije za borbu protiv korupcije, pred kojom je ranije saslušana Ristović- Krstić, upozoravaju da mjerenje gledanosti nije u domenu Instituta za mjeriteljstvo.

“Već je njihova nadležnost da vrše kalibraciju tih uređaja koji se koriste u raznim instituacijama. Što znači da se nekome pogoduje? Naravno, znate i sami da postoje te neke firme koje su se već hvalile javno da će one da preuzmu taj posao itd. Mislim da je očigledno da se radi o nekom vidu korupcije, ali sačekat ćemo pa ćemo vidjeti sudski ishod svega toga”, naveo je Nenad Grković, član Komisije za borbu protiv korupcije u Predstavničkom domu PS BiH.

Za to vrijeme direktorica Instituta u dopisu navodi da je novim pravilnikom predviđena i opisana najnovija generacija uređaja za mjerenje gledanosti. Tvrdi i da je netačan navod da su predviđeni uređaji samo jednog proizvođača te da predmeti propis mogu zadovoljiti najmanje tri svjetska proizvođača uređaja, ali ne i tehnologija koja je do sada bila na tržištu u BiH. Međutim, iz provjerenih izvora saznajemo da nije tačna tvrdnja da i uređaji drugih proizvođača zadovoljavaju tehničke uslove. Sve ovo Ristović-Krstić ranije je obrazlagala i pred Komisijim za borbu protiv korupcije.

“O tome kada će se i u kom trenutku donositi određeni pravilnici postoje različiti razlozi za to. Potreba da se donesu pravilnici unutar Instituta, a s obzirom da smo za veliki broj mjernih uređaja imali pravilnik iz bivše Jugoslavije. Drugi razlog za donošenje novih podzakonskih akata je naš odnos sa privrednim društvima, subjektima je to tražio od nas”, kazala je Ristović-Krstić (27. 05. 2024.).

No, iz Vijeća Instituta, bez kojeg se prema zakonu ne mogu donositi podzakonski akti ove institucije, za izmjene pravilnika su, kako tvrde, saznali tek nakon što su objavljene u „Službenom glasniku“, tvrdi i njen zamjenik Haris Memić.

“Direktorica Instituta samovoljno zaključuje da se podrazumijeva da Vijeće nema primjedbe na nove podzakonske akte? Prema Poslovniku predsjednica je dužna sazvati sjednicu Vijeća. Nikakve odluke o kojima Vijeće nije zasjedalo i raspravljalo se ne podrazumijevaju, nego se o njima odlučuje na sjednicama, te ne postoji nikakvo pravno utemeljenje za navode koje je direktorica Instituta iznijela”, istakao je Memić.

Da mjerenje gledanosti ne treba da radi Institit upozorava i bivši zamjenik direktora Instituta za mjeriteljstvo Mile Srdanović.

“Peoplemetrima nije mjesto ni u zakonskom mjeriteljstvu, a pogotovo ne u Institutu. Ako ćemo dopustiti ubacivanje u zakonsko mjeriteljstvo sve što ima u sebi riječ mjerenje onda tako možemo ubaciti i mjerenje popularnosti i tu se vrte neki novci. Nažalost, neko je dobio da napravi pravilnik kojim ćeš nacrtat taj uređaj koji ja hoću, onda se to tako radi”, pojasnio je Srdanović.

Pa opravdanosti da ova mjerila budu mjerila zakonskog mjeriteljstva nema, jer nigdje u Evropi nijedan drugi institut za mjeriteljstvo nije uključio peoplemetre u zakonsko mjeriteljstvo. Sve to nanosti ogromnu štetu medijskoj industriju koja se mjeri desetinama miliona maraka.

Bonus video:

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad