Integracija održivih praksi i ciljeva u poslovne strategije, ne samo da poboljšava utjecaj na okoliš i društvo, već uveliko može unaprijediti reputaciju, ali i opći poslovni uspjeh preduzeća, zaključeno je na konferenciji “Budućnost održivog poslovanja u Bosni i Hercegovini i Zapadnom Balkanu — ESG standardi i rodna ravnopravnost”. Konferencija, koju su AIRE centar Program za Zapadni Balkan, Sustineri Partners, i Razvojni program Ujedinjenih nacija u BiH (UNDP BiH) održali danas u Sarajevu, okupila je predstavnike/ce kompanija, državnih institucija, nevladinih i međunarodnih organizacija, kao i brojne stručnjake/inje i donosioce/teljice odluka iz zemlje i šire. Na konferenciji se vodila diskusija o tome kako održivi razvoj, te okolišni, društveni i standardi korporativnog upravljanja (ESG standardi) mogu unaprijediti prakse i poslovanje kompanija.

“Ono što je nekoć bio podsticaj kompanijama da primenjuju prakse kojima će zaštiti okoliš te ljudska prava, vremenom se pretvorilo u sve jače, pa čak i obavezujuće zahteve koji i dalje prvenstveno nameću globalne ekonomije. Pa je tako Evropska unija, najveći ekonomski partner BiH, usvojila čitav niz zakonodavstava kojima kompanije, sa kojima sarađuju, obavezuje na održive prakse i izveštavanje o njima”, kazala je Biljana Braithwaite, direktorica Programa za Zapadni Balkan AIRE centra i izvršna direktorica Sustineri Partnersa.

U okviru događaja predstavljen je ESG priručnik za preduzeća “Izgradnja održive budućnosti”, koji sadrži najvažnije informacije o ESG standardima i ciljevima održivog razvoja Ujedinjenih nacija, te pruža praktične savjete za implementaciju, ocjenu kvalitete i akcione planove putem kojih preduzeća mogu da unaprijede svoje poslovne prakse u cilju veće zaštite ljudskih prava i životne sredine.

“Naše istraživanje je pokazalo da iako pravni okvir i praksa BiH zaostaje za ovim zakonodavstvima, ona su nesumnjivo budućnost poslovanja u ovoj zemlji, a kompanije koje ne idu u korak sa novim pravilima rizikuju da izgube poslovne partnere, investitore, i kupce. Iz tog razloga smo izradili ESG priručnik za preduzeća, koji će im pomoći da svoje poslovne prakse i izvještavanje usklade sa svetskim standardima”, pojasnila je Braithwaite.

“Održivi razvoj, zelena tranzicija, očuvanje okoliša, održive financije, zaštita radničkih prava, inovacije, te dobro i odgovorno upravljanje izuzetno su aktuelne i važne teme. Za BiH ciljevi održivog razvoja Ujedinjenih nacija, te okolišni, društveni i standardi korporativnog upravljanja, odnosno ESG standardi, od velikog su značaja, posebno jer u sektorima kao što su poljoprivreda, šumarstvo, turizam i transport mogu pomoći u očuvanju prirodnih resursa, zaštiti bioraznolikosti i ublažiti negativne utjecaje klimatskih promjena. Ova konferencija odlična je prilika za dijalog između donositelja odluka i poslovnih lidera u trenutku kada ekonomija naše zemlje prolazi kroz izazovan period, budući da su teme kojima se ona bavi ključne za dugoročni ekonomski prosperitet i stabilnost BiH i cijelog Zapadnog Balkana”, kazala je Nasiha Pozder, ministrica okoliša i turizma Federacije BiH.

Rodni jaz u platama u Bosni i Hercegovini

U kontekstu održivosti, sve veći fokus stavlja se na odnos kompanija ka uposlenicima, te su žene i dalje u većoj mjeri u neravnopravnom položaju na radnim mjestima, što se najjasnije vidi u rodnom jazu u platama. Istraživanje objavljeno u publikaciji “Razotkrivanje neravnopravnosti u radnom okruženju u Bosni i Hercegovini: Komparativna analiza mehanizama izvještavanja o rodnom jazu u platama” pokazuje da iza toga stoji čitav niz sistemski ukorijenjenih faktora, budući da žene imaju manji pristup resursima od muškaraca, osim u obrazovanju, te su nedovoljno zastupljene u političkom i ekonomskom odlučivanju, što se ogleda u zapošljavanju, izboru zanimanja, vlasništvu nad zemljom, pristupu kreditima i drugoj finansijskoj i nefinansijskoj podršci, nedovoljnoj pravnoj zaštiti od rodno zasnovane diskriminacije na tržištu rada, te nedostatku usluga socijalne podrške. Shodno tome, istraživanje je prvenstveno usmjereno na zakonodavni okvir BiH kojim su regulirani rodna ravnopravnost, zabrana diskriminacije i radno zakonodavstvo u zemlji, kako bi se ukazalo na širi kontekst rodne politike koji je jedan od faktora koji doprinose rodnom jazu u platama u BiH.

Uprkos tome što su žene u prosjeku obrazovanije, one nisu jednako cijenjene u poslovnom svijetu. U BiH žene su u značajnoj mjeri manje zastupljene na tržištu rada, te su u 2022. godini činile oko 38% radne snage, rade manje sati na plaćenim poslovima, te obavljaju više neplaćenog rada u domaćinstvima u odnosu na muškarce. Pored toga, uprkos određenom napretku u posljednjem periodu, one su i dalje nedovoljno zastupljene u upravljačkim strukturama preduzeća u BiH.

“Istraživanje je pokazalo kako žene ostvaruju samo 53,7% prihoda muškaraca u BiH. U nastojanju da odgovorimo na ovu vrstu neravnopravnosti, istražili smo dublje, sistemske faktore koji utječu na rodni jaz u platama, analizirali međunarodne instrumente, istražili relevantno zakonodavstvo u BiH i mjere transparentnosti plata u zemljama širom Evrope. Ono što je najvažnije, naše istraživanje nudi jasne preporuke za smanjenje rodnog jaza plata u BiH, pozivajući na veću transparentnost plata i rodno osjetljivo upravljanje ljudskim resursima”, kazala je Marina Dimova, v.d. rezidentna predstavnica UNDP BiH.

“Četvrti po redu Gender akcioni plan Bosne i Hercegovine za period 2023 – 2027, koji je trenutno u proceduri usvajanja, u vrhu svojih prioriteta ima borbu protiv rodne neravnopravnosti u oblasti rada i pristupa ekonomskim resursima, što još uvijek predstavlja jedan od najdominantnijih oblika rodne neravnopravnosti u našem društvu. Veći procenat zaposlenih, aktivnih, zainteresovanih i obrazovanih žena mora doprinijeti povećanju učešća ženske radne snage i prevazilaženju rodnog jaza u platama”, kazao je Saša Leskovac, stručni savjetnik Agencije za ravnopravnost spolova BiH Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH.

“U BiH nemamo sveobuhvatan način prikupljanja podataka razlika u platama, te Agencija za ravnopravnost spolova BiH pozdravlja objavljivanje ove studije, koja trasira put kako bi BiH trebala da reguliše ovu oblast u kontekstu EU integracija, a s konačnim ciljem približavanja rodnoj ravnopravnosti u ekonomskoj sferi i društvu uopšte”, pojasnio je Leskovac.

Primjer dobre prakse

Tvornica cementa Kakanj jedan je od najboljih primjera kako preduzeća mogu iskoristiti prilike i odgovoriti na izazove, te postati prepoznatljivo lice održivosti. Cementara Kakanj dvije godine zaredom osvojila je Nagrade za biznis lidere održivog razvoja za doprinos u kategorijama „Ljudi“ i „Resursi i okoliš“, a danas je ponosni mentor drugim kompanijama posvećenim ispunjavanju ciljeva održivog razvoja.

“Radeći u industriji koja se tradicionalno smatra zagađivačem okoliša, Tvornica cementa Kakanj, uz podršku matičnog preduzeća Heidelberg Materials, nastoji da transformiše cementni sektor implementirajući ESG standarde u svakom segmentu našeg djelovanja. Podstaknuti UN-ovim ciljevima održivog razvoja, nastojimo da odgovorno koristimo resurse, umanjimo naš karbonski otisak, te očuvamo biodiverzitet. U ovim nastojanjima, dodatno nas motiviše podrška i povjerenje koje dobijamo od naših partnera i kupaca, koji uviđaju vrijednost naših održivih praksi”, kazao je Almir Bajtarević, stručni saradnik za ISO standarde i zaštitu okoline Tvornice cementa Kakanj.

ESG priručnik za preduzeća “Izgradnja održive budućnosti” i publikacija “Razotkrivanje neravnopravnosti u radnom okruženju u Bosni i Hercegovini: Komparativna analiza mehanizama izvještavanja o rodnom jazu u platama” dostupne su na zvaničnoj web stranici UNDP BiH.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad