Godine u dimu i vatri ostavljaju posljedice: Vatrogasci traže pravedniji obračun penzija

Dim, otrovne materije, uništena oprema i dani borbe s vatrenom stihijom. To je realnost s kojom se vatrogasci susreću svakodnevno, posebno u ljetnim mjesecima, a posljedice ostaju trajno urezane u njihovo zdravlje.

"Deset dana nam je trajala intervencija, bila je jako zahtjevna. Dosta vatrogasaca završilo je i u hitnoj pomoći. Neki će osjećati posljedice po zdravlje i u narednim godinama, jer ne znamo čega smo se nadisali, koje su to gorljive materije bile, koje su opasne tvari. Tu nam je, nažalost, i oprema uništena", kaže Blaženko Martinović, vatrogasac Grada Mostara.

Biti vatrogasac i spasilac podrazumijeva širok spektar poslova. Ne radi se samo o gašenju požara. Oni rade i spašavanje na vodi, s visina ili spašavanje iz saobraćajnih nesreća. U svakom trenutku moraju biti fizički i psihički spremni, ali ni to nije sve.

"Ljudi inače misle da vatrogasci samo čekaju alarm ili poziv za intervenciju, ali to je dosta drugačije. Mi imamo svakodnevno održavanje naših vozila, teorijske i praktične vježbe, održavanje vatrogasnog doma, koji je naš drugi dom. Tokom noći te aktivnosti su manje, jer moramo biti spremni za intervencije koje su tokom noći većinom i najopasnije i najzahtjevnije", dodaje Blaženko Martinović, vatrogasac Grada Mostara.

"Ovo je stresan poziv, ali zato se pri prijemu prolazi kroz obuku od šest mjeseci, da se taj stres malo akumulira i olakša. Naviknemo se. Najvažnije je pomoći građanima, pomoći unesrećenom... Zadatak se mora ispuniti koliko god bio stresan", ističe Mirza Ćutahija, komandir odjeljenja Profesionalne vatrogasne jedinice Kantona Sarajevo.

Decenije provedene u dimu, na temperaturama opasnim po život, ostavljaju nenadoknadive posljedice. Statistika s terena najbolje govori o težini ovog poziva.

"Otkako sam u vatrogastvu, od 1996. godine, 15 mojih kolega postali su invalidi na poslu – infarkt, moždani... Osamnaest kolega je umrlo, leukemija, karcinom, pretežno te bolesti. Osamnaest kolega od 1996. godine. Ako to nije dovoljan razlog da mi imamo beneficiju, ne beneficiju, nego pet najboljih godina za penziju, kao što su dobili zatvorski čuvari, kao što je dobila naša policija, mislim da trebaju imati i vatrogasci, da su sigurno to zaslužili", smatra Mirsad Karić, vatrogasac Kantona Sarajevo.

Oko 900 profesionalnih vatrogasaca ima u cijeloj Federaciji BiH. Njih 850 potpisalo je inicijativu da se, umjesto plate kroz cijeli radni vijek, lični koeficijent za penziju odredi na osnovu pet najpovoljnijih godina. Navode da je podrška resornih institucija neophodna ne samo kroz opremu, već i kroz zakonska rješenja.

"To podrazumijeva da se uzme najboljih pet godina njihovog radnog staža kao obračun, kao što je u policiji, naprimjer. Policija je dobila takve uslove, očekujem da će i vatrogasci dobiti. Prema nekim računicama i analizama, to je nekih 300 do 400 hiljada KM na nivou godine za cijelu Federaciju. To nisu velika sredstva, a uveliko bi pomogla u razvoju vatrogastva na području FBiH", kaže Dženan Brkanić iz Kantonalne uprave civilne zaštite Kantona Sarajevo.

"U sistemu civilne zaštite, ako uvijek tražimo da su prvi u odgovoru na stanje prirodne nesreće, moramo biti i prvi u traženju njihovih prava. Smatram da usklađivanje njihovog posebnog penzionog statusa nije samo privilegija, to je njihova nagrada, odnosno priznanje za sve mukotrpne godine koje su radili na najtežim i najopasnijim poslovima, ugrožavajući i rizikujući svoj život, svoje zdravlje, da bi spašavali naše živote, živote građana BiH, njihovu imovinu, kao i prirodna bogatstva", ističe Aldin Brašnjić, privremeni direktor Federalne uprave civilne zaštite.

Inicijativa je predata, a sada su na potezu nadležne institucije. Za ljude koji radni vijek provode na terenu, rješenje penzionog statusa i povoljniji način obračuna penzije predstavlja potvrdu vrijednosti njihovog poziva.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad