Novinar Boško Jakšić, ekonomistkinja Svetlana Cenić iz Sarajeva i profesor na Fakultetu političkih nauka u Zagrebu Dejan Jović razmotrili su u emisiji N1 Crvena linija da li je Zapadni Balkan otvoren ili zatvoren. Cenić smatra da treba ujediniti inicijativu Otvoreni Balkan, u kojoj su trenutno Srbija, Albanija i Sjeverna Makedonija, a protive joj se Bosna i Hercegovina, Crna Gora i Kosovo, sa Zajedničkim regionalnim tržištem koje je u okviru Berlinskog procesa potpisalo svih šest zemalja regiona. Jović dodaje da podržava svaku inicijativu koja jača regionalnu saradnju i snižava tenzije u regionu, poput Otvorenog Balkana, s čim se Jakšić slaže, ali navodi da je "ta ideja još od starta 2019. bila sumnjičena da ima manje ekonomije, a više politike u sebi, i to odvlači Kosovo, BiH i Crnu Goru od nje".

„Vučić je od početka, kad je počeo sa Malim Šengenom, govorio o jedinstvenom tržištu, a ono podrazumijeva nadnacionalne institucije, poput EU, to otvara sumnju. Stalno je forsirao to, što mislim da je imalo kontraefekat za zemlje koje nemaju baš povjerenja u Srbiju, a onda je prešao na zajedničko tržište. Zašto ne dovesti zajedničko tržište na isti kolosjek“, predlaže Cenić.

Ona dodaje da sa dolaskom (kosovskog premijera Aljbina) Kurtija „nema teoretske šanse da će Kosovo ući u Otvoreni Balkan, pa pitam ‘hoćemo li vježbati skok s motkom ili nam je Kosovo tako nebitno'“.

Ona je kao primjer toga kako funkcioniše Otvoreni Balkan navela priču o turskim državljanima koji su na putu ka Beogradu, sletjeli u Sjevernu Makedoniju koja ih je vratila u Istanbul, sa riječima da direktno idu u Beograd.

“Dok se grle (predsjednik Srbije Aleksandar) Vučić i (turski predsjednik Recep Tayyip) Erdogan, dok se svi ljubimo sa Turskom, pokušajte da zamislite turske državljane koji slete u Skoplje, a onda ih Sjeverna Makedonija vrati u Istanbul i kaže im ‘putujte direktno za Srbiju. Ti isti državljani su isto došli u Sarajevo ali ih niko nije vratio. Eto kako funkcioniše taj Otvoreni Balkan”, poručila je ona.

Jović ističe da “bi bilo dobro da svaka zemlja koja želi u EU prije toga pokaže da može biti prijatelj i uspostaviti što čvršću saradnju sa svojim susjedima”. Posebno se osvrnuo na znatno unapređenje odnosa Srba i Albanaca kroz inicijativu Otvoreni Balkan, a “i za odnose u Sjevernoj Makedoniji, gdje živi 25 posto Albanaca, dobro je da imaju dobre odnose sa Albanijom”.

Jakšić ukazuje da je dobrodošla svaka inicijativa koja može da pomogne u spuštanju tenzija u regionu, svaka inicijativa koja rješava tehnička pitanja poput slobodnog kretanja ljudi, roba i usluga, ali “dokle god postoje političke sumnje, to neće profunkcionisati”.

Jović ističe da nema ništa protiv političke saradnje, dok Cenić smatra da je problem u tome što političke saradnje nema, a ekonomske ima.

“Kamo puste sreće da smo mi prvo uspostavili regionalnu saradnju, pa da u paketu uđemo u EU, a ne da nas se stide kao lude tetke pa nas šalju u špaiz kad važni gosti dođu. Ja bih voljela to, i svaka regionalna saradnja dobro dođe. Zašto ne dovesti zajedničko tržište iz okvira Berlinskog preocesa i Otvoreni Balkan na isti kolosjek”, poručuje Cenić i dodaje da svakako toj saradnji ne doprinose zapaljive izjave ministra unutrašnjih poslova Srbije Aleksandra Vulina u odlazećoj vladi.

Jakšić podsjeća da kada je 2019. stvaran Otvoreni Balkan, “Berlinski proces je bio zamro i baš na osnovu te činjenice aktivirani su mehanizmi Otvorenog Balkana, koji se u mnogo čemu poklapaju sa onim što podrazumijeva Berlinski proces”.

Dodaje da “ukoliko budu neki sjajni ekonomski rezultati na zbližavanju onda bi Otvoreni Balkan mogao da postane primjer i ovim trima zemljama koje su protiv”.

Jović se slaže da izjave Vulina ne doprinose saradnji, ali ističe da ne doprinose ni izjave koje su a priori protiv saradnje – “treba smiriti retoriku i nastaviti saradnju”.