"Građanski koncept države postao je politička težnja koja se suprotstavlja diskriminaciji i dominaciji ustavno favorizovanih etno-politika", jedna je od poruka s današnje sesije Kruga 99. Uvodničari su bili univerzitetski profesor Enver Halilović, kao i politolog Nermi Tursić. Obojica stava da je građansko uređenje na principu jednakih prava za sve budućnost Bosne i Hercegovine i prirodno pravo moderne države.

Većina građana, svih etničkih pripadnosti je za građansko uređenje Bosne i Hercegovine, uvjeren je univerzitetski profesor, Enver Halilović. A dalje insistiranje na etničkom uređenju je samo interes užih grupa ljudi koji se pozivaju na nacionalne interese od kojih oni imaju materijalnu i položajnu dobit. Na koncu i međunarodna zajednica od BiH traži prelazak iz dejtonske u briselsku fazu, no u praksi vrlo često od ovoga odstupaju.

“Internacionalna zajednica zadržava ili podržava etnički princip uređenja BiH a time i podržava zapravo uticaj Srbije i Hrvatske na političke i na društvene odnose u BiH s jedne strane, a s druge strane se opire istom tom nastojanju Rusije da ostvari isti princip, istu logiku da ostvari u Ukrajini, ja slobodno mogu reći da internacionalna zajednica prema BiH ima dvostruke aršine”, kazao je Halilović.

A da je Ustav BiH suprotan upravo internacionalnim konvencijama o ljudskim pravima, podsjeća i politolog Nermin Tursić, što je jasno kroz brojne presude Evropskog suda. Implementacija tih presuda značila bi zamjenu ekskluziviteta konstitutivnosti sa kategorijom građana. U takvom, pravednijem sistemu, upravo je svaki pojedinac titular suvereniteta, kaže Tursić.

“Zbog dvoentiteskog ustavnog rješenja i realnih političkih odnosa zasnovanih na principu “konstitutivnosti” građanski koncept je postao politička težnja koja se suprostavlja diskriminaciji i dominaciji ustavno favorizovanih etno-politika. Bez ustavne snage se u ime konstititutivnosti odbacuje, te se zloupotrebljava od strane određenih domaćih i susjednih političkih centara moći. Što više, pojam građanska država se intenzivno koristi u kontekstu izazivanja straha i hegemonizacije etniteta, jer se prikazuje kao politička težnja za supremacijom i unitarizacijom brojčano nadmoćijeg naroda unutar BiH”, dodaje.

Pažnja mnogih usmjerena će biti na period nakon 2. oktobra. Izborna reforma za kakvu se zalaže HNS, a podržavaju i vladajuće strukture u Republici Srpskoj na čelu s Miloradom Dodikom, prema mišljenju mnogih, odvest će BiH u još dublje etničke podjele, te značajno udaljiti od ideje građanske države. U toj priči ključnu ulogu mogao bi odigrati visoki predstavnik u BiH, Christian Schmidt, koji je u augustu ove godine bio na pragu nametanja određenih rješenja. No, odustao je usljed pritiska javnosti.

“Ja vjerujem da će visoki predstavnik ipak uvažiti osnovnu tendenciju ili osnovnu istorijsku volju većine bh. građana da se orijentiše ka onome što i jesu principi modernog svijeta a to znači princip liberalne demokracije i građanskog uređenja države. Vjerujem da će njegove odluke biti naznaka te budućnosti koju mi želimo”, kazao je Adil Kulenović, predsjednik Asocijacije Krug 99.

Ono što će uraditi Christian Schmidt zavisit će od rezultata izbora, rekao je za novinsku agenciju Patria, član Predsjedništva BiH, Željko Komšić, kojem je i predizborni slogan “za građansku državu”. Schmidtov potez može ići u oba smjera, podjela zemlje ili odustajanje od tog plana. Bude li Bosna i Hercegovina onakava kakvu je zamišljaju HDZ i Schmidt, nikada neće biti normalna zemlja i nikada neće ući u Evropsku uniju, stava je Komšić.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad